Tužilac Međunarodnog krivičnog suda Karim Kan (Khan) će uskoro formalno otvoriti dva slučaja za ratne zločine i izdati nekoliko naloga za hapšenje ruskih državljana za koje se smatra da su proveli masovnu otmicu ukrajinske djece te da su izvršili napade na ukrajinsku civilnu infrastrukturu.

The New York Times i Reuters izvještavaju da će Khan zatražiti od sudija za prethodni postupak odobrenje naloga za hapšenje bazirano na dosada prikupljenim dokazima. Khan je prošle sedmice boravio u Ukrajini kako bi nastavio raditi na prikupljanju dokaza. Ako bi sudije dale zeleno svjetlo za pokretanje ovih slučajeva to bi bili prvi slučajevi koji su pokrenuti pred ovim sudom za zločine počinjene od početka rata u Ukrajini.

Nalozi zapečaćeni

- Nije jasno da li će nalozi biti zapečaćeni, zbog čega bi osumnjičeni nagađali da li su umešani. Malo je vjerovatno da bi nalozi doveli do suđenja jer MKS ne bi sudio optuženima u odsustvu, a Rusija, koja nije članica MKS-a, teško da će ih predati sudu sa sjedištem u Hagu - piše The Guardianov Julian Borger koji ima velikog iskustva sa izvještavanjem s prostora Balkana po pitanju ratnih zločina.

Khan je prve istrage pokrenuo odmah nakon 24. februara prošle godine, te je posjetio više lokacija za koje su sumnja da su na njima počinjeni ratni zločini. Situacija sa djecom koja su iz okupiranih ukrajinskih područja odvedena u Rusiju je prilično jasna i Rusija je ne krije.

Ukrajinska djeca su dana ruskim porodicama na usvojenje i dosada su prema podacima iz Putinove administracije ruske porodice usvojile 350, dok još oko 1.000 njih čeka na okončanje postupka. Istovremeno ogranizacije za ljudska prava poput Yale Humanitarian Research Lab tvrde kako ova broja ide i do 6.000 djece koja se nalaze u tzv. “kampovima za preobrazbu”.

Otmica djece

- Tužilac MKS-a možda radi na tome da dokaže da je otmica djece slučaj genocida. To bi bilo prvi put i to bi moglo izdvojiti ovaj slučaj. Ako MKS optuži otmice kao genocid, također je nejasno kakav će biti ishod i presuda u bilo kojem budućem slučaju. Ovo je zaista neprovjerena teritorija - rekla je za The Guardian Iva Vukušić, stručnjakinja za ratne zločine i docentica međunarodne historije na Univerzitetu u Utrechtu.

Već smo ranije izvještavali o tome da Rusije negira bilo kakvo namjerno targetiranje ili povrijeđivanje ukrajinskih civila, dok vojne strukture priznaju da su izveli napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu i druge objekte. Ranije ove godine je Human Rights Watch u jednom od svojih izvještaja o dešavanjima u Ukrajini naveo da su Ruske snage također izvršile „neselektivno i neproporcionalno“ bombardovanje i granatiranje urbanih područja, bolnica i škola.