Na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta dodatno porasla, drugi dan zaredom.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 107,70 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 107,18 bodova.
Pritom je kurs dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 140,45 na 141,95 jena.
Američka valuta je ojačala i u odnosu na evropsku, pa je cijena eura skliznula na 1,0250 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0295 dolara.
Cijene su nafte, pak, blago porasle. Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je jutros 0,20 posto, na 87,80 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,05 posto, na 79,75 dolara.
Na azijskim se berzama u utorak trguje oprezno jer se ulagači plaše novih restrikcija protiv covida-19 u Kini, što bi dovelo do daljnjeg usporavanja rasta drugog po veličini svjetskog gospodarstva.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u plusu 0,2 posto.
Pritom je japanski Nikkei indeks ojačao 0,7 posto, dok su cijene dionica u Australiji i Šangaju porasle između 0,6 i 0,7 posto. U Južnoj Koreji i Hong Kongu skliznule su, pak, između 0,5 i 0,8 posto.
Na azijskim se berzama trguje oprezno, kao i jučer na Wall Streetu. Dow Jones oslabio je 0,13 posto, dok je S&P 500 skliznuo 0,39, a Nasdaq indeks 1,09 posto.
Ulagače zabrinjava daljnji rast broja oboljelih od covida-19 u Kini, pa su splasnule nade u brzo popuštanje restriktivnih mjera.
Broj zaraženih kreće se na najvišim nivoima od aprila, pa su u Pekingu i nekim drugim gradovima vlasti pozvale ljude da ostanu kod kuće i postrožile mjere za ulazak u grad.
To je podržalo strahovanja od daljnjeg usporavanja ionako usporenog rasta kineske ekonomije, što bi dovelo i do slabljenja ekonomske aktivnosti u cijeloj regiji.
U Šangaju su, pak, berzovni indeksi jutros porasli, zahvaljujući novim mjerama vlasti za podršku uzdrmanom tržištu nekretnina.
Na ostalim berzama u regiji nema baš previše razloga za kupnju dionica jer se očekuje daljnje povećanje kamata centralnih banaka kako bi se suzbila visoka inflacija, a to će dovesti do usporavanja rasta ekonomije.
