U Pakistanu se monsunske kiše izazvale stravične poplave u kojima je dosad smrtno stradalo najmanje 1.200 osoba, od kojih je 399 djece.
Poplave i klizišta duž rijeka Ind i Kabul uništili su milione domova, zgrada, mostova, pri čemu su južne pokrajine Beludžistan i Sind najteže pogođene.
Svjetska meteorološka organizacija UN objavila je da su Pakistan i sjeverozapadna Indija ove godine imali intenzivnu sezonu monsuna, s jednim mjestom u Sindu koje je prijavilo 1.288 milimetara kiše do avgusta, u usporedbi s mjesečnim prosjekom od 46 milimetara.
Gotovo trećina Pakistana sada je pod vodom, što dokazuju najnovije satelitske snimke Evropske svemirske agencije. Neki dijelovi Sinda izgledaju poput mora, sa samo ponegdje izdignutim drvećem ili cestama koje se naziru u mutnoj smeđoj vodi. UN procjenjuje da je oko 33 miliona Pakistanaca, odnosno svaki sedmi stanovnik, pogođen poplavama, s više od 500.000 uništenih ili oštećenih kuća.
Poplave su odnijele 700.000 grla stoke i oštetile više od 3,6 miliona hektara usjeva, uništivši žetvu pamuka, pšenice, povrća i voća. Vojska i humanitarni radnici utrkuju se da evakuiraju preživjele, a hiljade ljudi još su uvijek na putu poplava i treba ih premjestiti.
Ljudi su prisiljeni tražiti sklonište na višim područjima, najčešće u pratnji preživjele stoke. Neki od njih nemaju potrebne šatore i sklonište, a o nekima se brinu humanitarni radnici i medicinsko osoblje u specijalnim kampovima.
- Više od tri miliona djece treba humanitarnu pomoć i u povećanom je riziku od bolesti koje se prenose vodom, utapanja i pothranjenosti - upozorila je UN-ova agencija za djecu.
Hrana, šatori, lijekovi i druga pomoć počeli su pristizati uglavnom iz Kine, Turske i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Humanitarne agencije zatražile su da se dopusti uvoz hrane iz Indije preko uglavnom zatvorene granice koja je desetljećima linija sukoba između dvije zemlje..
Dok traje nemilosrdna borba s vodom, nije potrebno mnogo da se zaključi da su klimatske promjene odgovorne za katastrofu. Izvan polarnih područja, Pakistan je mjesto s najvećim brojem ledenjaka na svijetu. Kao i na polarnim područjima, zbog porasta temperatura oni su sve osjetljiviji na otapanje.
Sardar Sarfaraz, glavni meteorolog u zemlji, istaknuo je da je broj katastrofa povezanih s otapanjima ledenjaka povećan u sjevernoj regiji Gilgit-Baltistan. U 2022. bilo je 16 incidenata, u usporedbi sa samo pet ili šest viđenih prethodnih godina. Rijeka Ind, koja teče kroz Sind i Beludžistan, ima planinske pritoke na sjeveru zemlje, od kojih su mnoge izašle iz korita nakon rekordnih kiša i otapanja ledenjaka. Sarfaraz je rekao da nije siguran kako je otapanje ledenjaka moglo dovesti do katastrofe, ali je pozvao na hitno obuzdavanje stakleničkih plinova.
Osim poplava i topljenja ledenjaka, Pakistan su u martu i aprilu pogodili toplinski udari s temperaturama višim od 49 Celzijevih stupnjeva.
Za Pakistance na jugu ono najgore tek slijedi. U četvrtak se taj dio zemlje pripremao za nove poplave jer je nalet vode potekao niz rijeku Ind. Lokalni dužnosnici kažu da je 1,2 miliona ljudi raseljeno u okrugu Dadu u Sindu, dolini u kojoj su stotine sela potopljene, a voda se i dalje slijeva.
