Građani Finske koji stanuju na granici s Rusijom od početka ljeta upozoravaju na velike plamenove na horizontu koji stižu iz novog LNG postrojenja (op.a. ukapljeni zemni plin) u Portovaju, sjeverozapodno od Sankt Petersburga, piše BBC.

Portovaja se, inače, nalazi u blizini kompresorske stanice na samom početku plinovoda Sjeverni tok 1 koji transferira plin u Njemačku.

Cijene energenata

Cijene energenata eksplodirale su u nebo, a Rusija spaljuje ogromne količine prirodnog plina na granici s Finskom, piše BBC.

Stručnjaci ističu da se isti plin prije izvozio u Njemačku. Postrojenje u blizini granice s Finskom svaki dan sagorijeva plin u vrijednosti od čak 10 miliona dolara. No nije stvar samo u cijeni i plinu. Znanstvenici su zabrinuti da će ogromna količina ugljičnog dioksida i čađe koja se stvara pri sagorijevanju plina dodatno pogoršati topljenje arktičkog leda.

Analiza "Rystad Energyja", neovisne energetske konzultatnske kompanije, pokazuje da se svakodnevno spali 4,34 miliona kubičnih metara plina.

Podsjećamo, opskrba kroz Sjeverni tok 1 ograničena je od sredine jula za šta Rusi krive “tehničke probleme”. Međutim, jasno je da je riječ o političkom potezu potezu Kremlja koji na ovaj način kažnjava Evropu za vojnu i ekonomsku pomoć Ukrajini.

Iako je izgaranje plina najnormalnija stvar u postrojenjima za preradu – obično se radi o tehničkim i sigurnosnim razlozima – razmjeri ovog izgaranja zapanjili su stručnjake.

- Nikada nisam vidjela da LNG postrojenje toliko bukti. Još smo s početkom juna registrirali ogromne plamenove koji jednostavno ne nestaju. Ostaju nenormalno visoki - upozorava Džesika Mekkarti (Jessica McCarty), stručnjakinja za satelitske podatke sa Sveučilišta Miami u Ohiju. 

Analitičari se slažu da paljenje nipošto nije slučajno i da je odluka o spaljivanju plina najvjerojatnije donesena iz operativnih razloga.

Plinski operateri

- Plinski operateri često oklijevaju zatvoriti postrojenja iz straha da bi ponovno pokretanje moglo biti tehnički teško ili skupo, a to je vjerojatno i sada slučaj - izjavljuje Mark Dejvis (Davis), izvršni direktor firme "Capteria", kompanije koja se specijalizirala za učinkovito spaljivanje plina.

Gazprom, vlasnik postrojenja u kojem se spaljuje plin, u međuvremenu, nije, naravno, odgovorio na zahtjeve za komentar o spaljivanju tolikih količina plina. Međutim, pretpostavlja se da je odluka donesena u skladu s trgovinskim embargom Rusije.

- Možda su neki ventili pokvareni i ne mogu ih zamijeniti, zbog trgovinskog embarga oni nisu u mogućnosti proizvesti visokokvalitetne ventile potrebne u preradi nafte i plina - komentira Esa Vakilainen (Vakkilainen=, profesorica energetskog inženjerstva s finskog sveučilišta LUT.

U "Rystad Energyju" ipak misle drugačije.

- Ovo je podsjetnik na dominaciju Rusije na evropskom tržištu energenata. Ne može biti jasnijeg signala – Rusija može sutra rušiti cijene energije. Inače, to je plin koji bi se izvozio preko Sjevernog toka 1 ili nekakva njegova alternativa - navode iz kompanije.

Podsjećamo, cijene energenata širom svijeta eksplodirale su nakon što su ukinute mjere zabrane zbog koronavirusa i kako su se ekonomije postupno vraćale u normalu. 

Ekonomije su najednom trebale više energije stvarajući pritom neviđeni pritisak na dobavljače. Na sve se nadovezala i ruska invazija na Ukrajinu koja je Evropu gurnula u potpuni energetski haos.