Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdogan) danas je pozvao strane koje su prošle sedmice u Istanbulu potpisale sporazum o deblokadi ukrajinskog crnomorskog izvoza žitarica da poštuju i implementiraju dogovor.
- Očekujemo da svi stanu iza svojih potpisa i ponašaju se u skladu sa svojim odgovornostima - rekao je Erdoan u intervjuu uživo za nacionalni kanal TRT Haber.
On je poručio da će tim sporazumom početi da se ublažavaju efekti globalne prehrambene krize, koja poprima ozbiljne razmjere.
Delegacije Turske, Ujedinjenih nacija (UN), Rusije i Ukrajine potpisale su u petak značajan sporazum o obnavljanju izvoza žitarica iz ukrajinskih luka u Odesi, Černomorsku i Južniju, nakon višemjesečne blokade zbog rusko-ukrajinskog rata.
Prema sporazumu, u Istanbulu je uspostavljen zajednički koordinacioni centar koji će vršiti inspekcije na ulazima i izlazima luka i osigurati sigurnost ruta.
Govoreći o napadu Rusije na luku Odesa tokom vikenda, Erdoan je rekao da to “ožalošćuje“ Tursku, dodajući da bi neuspjeh implementacije sporazuma bio protiv svih ljudi.
Erdoan je rekao da Turska neće zauzeti pozitivan stav prema nastojanjima Švedske i Finske za članstvo u NATO-u, osim ako ne ispune svoja obećanja o borbi protiv terorizma.
- Sve dok ne spriječe proširenja terorističke organizacije da djeluju protiv naše zemlje, ne bi trebali očekivati pozitivan pristup od nas - rekao je Erdoan.
Turski predsjednik je također poručio da niko ne treba očekivati ustupke Turskoj te je dodao da Ankara konstantno upozorava da niko ne bi trebao podržavati teroriste PKK-a, kao ni FETO-a, terorističke grupe koja je odgovorna za osujećeni pokušaj vojnog udara u Tursku.
- Nije samo Švedska i Finska. Nažalost, Njemačka je ovakva, Francuska je ovakva, Velika Britanija je ovakva, Italija je ovakva, skoro sve skandinavske zemlje su ovakve - dodao je on, osuđujući toleranciju i podršku Zapada prema terorističkim grupama.
Švedska i Finska su formalno podnijele zahtjev za pridruživanje NATO-u u junu, što je odluka podstaknuta ruskim ratom protiv Ukrajine. Ali Turska, članica NATO-a više od 70 godina, izrazila je prigovore na kandidature za članstvo, kritikujući te dvije zemlje zbog tolerisanja, pa čak i podrške terorističkim grupama.
Trilateralni sporazum potpisan među zemljama u junu predviđa da Finska i Švedska neće pružati podršku YPG/PYD-u, sirijskom ogranku PKK-a, niti FETO-u, i kaže da Ankara pruža punu podršku Finskoj i Švedskoj protiv prijetnji njihovoj nacionalnoj sigurnosti.
O prošlosedmičnom smrtonosnom napadu u Duhoku, na sjeveru Iraka, Erdoan je rekao da je to još jednom pokazalo pravo lice PKK-a.
Prošle sedmice devet osoba je izgubilo život, a 23 su povrijeđene u napadu u okrugu Zakho u sjevernoj iračkoj provinciji Duhok. Turski sigurnosni izvori negirali su preliminarne izvještaje o navodnoj umiješanosti turskih snaga. Turska je rekla da nije izvela nikakav napad na civile u sjevernom Iraku.
- Ovo je jedan od uobičajenih poteza terorističkih grupa do sada - rekao je Erdoan i dodao da je cilj napada bio da poremeti pozitivan razvoj događaja između Turske i Iraka.
Ankara je pozvala zvaničnike iračke vlade da ne daju izjave “pod uticajem retorike i propagande podmukle terorističke organizacije PKK-a.
O aktuelno procesu normalizacije turskih odnosa sa susjednom Armenijom, Erdoan je rekao da Turska očekuje konkretne korake.
- Očekujemo da odu dalje od retorike i preduzmu konkretne korake. Ozbiljni smo i odlučni u procesu normalizacije. Također nam je cilj da uspostavimo punu normalizaciju i dobrosusjedske odnose u regiji - rekao je turski predsjednik.
Ankara i Erevan su prošlog decembra imenovali specijalne predstavnike za razgovore o normalizaciji odnosa, pri čemu je prvi sastanak održan u Moskvi 14. januara. Strane su do sada održale četiri sastanka.
Kao dio napora za normalizaciju, u februaru ove godine Turska i Armenija nastavili su komercijalne letove nakon dvogodišnje pauze.
