Premijer Velike Britanije Boris Džonson (Johnson) podnio je danas ostavku na dužnost predsjednika vladajuće Konzervativne stranke.

Ova odluka uslijedila je nakon što je do srijede uvečer više od 50 ministara i pomoćnika podnijelo ostavke za samo 24 sata. Džonson će ostati premijer do jeseni.

BBC navodi da je do Džonsonovog pada doprinio niz događaja. Njih pet tačnije. 

Slučaj Krisa Pinčera

Prvi je slučaj Krisa Pinčera (Chris Pincher), jednog od istaknutih članova Džonsonove stranke, koji je 29. juna "previše popio" i "osramotio se". Optužen je da je neumjesno dodirivao dvojicu muškaraca, što je također dovelo do iznošenja optužbi od drugih ljudi, od kojih neke datiraju godinama unazad. To je pokrenulo lanac događaja koji su rezultirali padom premijera, piše BBC.

Džonsonova vlada je tvrdila da premijer nije bio upoznat sa tim događajem, ministri su ponovili tu tvrdnju, ali je ona bila tačna jer je on bio upoznat sa svime. Džonson je kasnije priznao da mu je to rečeno 2019. godine i izvinio se za imenovanje Pinčera.

Partijanje i inflacija

Drugi događaj koji je Džonsona "došao glave", jeste dobro poznato partijanje u njegovom kabinetu za vrijeme strogog lokdauna koji je bio uveden širom zemlje zbog pandemije koronavirusa.

Treći razlog su kriza troškova života i povećanje poreza. Iako Džonson nije imao uticaja na neke stvari, poput ruske invazije na Ukrajinu, inflacija u Velikoj Britaniji muči građane. Porasla je cijena nafte i hrane. I dok je vlada preduzela neke korake, na primjer, smanjenjem carine na gorivo za 5 penija po litru, također je nastavila sa povećanjem poreza u aprilu. Nacionalno osiguranje je poraslo za 1,25 penija po funti.

- Usred najgore krize troškova života decenijama, vlada je odlučila da poveća poreze na zaposlene ljude - prokomentarisao je lider laburista Sir Keir Starmer.

Slučaj Paterson i nedostatak ideja

Četvrta stvar, navodi BBC, koja je dovela do pada Džonsonove vlade je slučaj Ovena Patersona (Owen). Naime, u oktobru 2021. godine, odbor Donjeg doma preporučio je suspenziju Patersona na 30 dana, jer je, prema navodima Komiteta, prekršio pravila lobiranja. On je pokušao da izdejstvuje korist za kompanije koje su mu platile.

Međutim, konzervativci su, predvođeni premijerom, glasali za pauziranje njegove suspenzije i formirali novi komitet koji će ispitati istragu. Poslije je Paterson podnio ostavku, a Džonson je mogao samo priznati da je pogriješio kako je vodio taj slučaj.

Kao peti razlog navodi se nedostatak ideja i fokusa. Džonson je osvojio ogromnu većinu na osnovu politike koju je lako pratiti, a cilj je bio dovršavanje procesa izlaska iz Evropske unije.

Međutim, njegovi kritičari u vladi tvrde da mu nedostaje fokusa i ideja. Premijerov bivši savjetnik Dominik Kamings (Dominic Cummings) se pretvorio u njegovog glavnog kritičara, pa je u više navrata iznosio optužbe kako je Džonson van kontrole, te da prelazi sa pozicije na poziciju.

Drugi su pak dovodili u pitanje Džonsonovo razmišljanje. Tako je poslanik konzervativaca i bivši ministar Džeremi Hant (Jeremy Hunt) optužio je premijera kako mu nedostaje "integritet, kompetentnost i vizija", piše BBC.