Turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdogan) traži demilitarizaciju nekoliko grčkih otoka i u suprotnom prijeti ratom. Mnogi Grci strahuju da tu prijetnje neće stati, prenosi Deutsche Welle.
- Na turskom provladinom TV-kanalu Haber Turk emitira se emisija u kojoj se govori o tursko-grčkoj granici. U pozadini ekrana se vidi karta Turske i Grčke. Jedan od gostiju u studiju, novinar Gurkan Zengin, stao je sa štapom ispred karte i usmjerio ga na najistureniju zapadnu tačku turskog kopna, povlačeći okomitu crtu prema jugu.
On vjeruje da bi to trebala biti stvarna granica između Grčke i Turske. To bi, međutim, značilo da bi nekoliko grčkih otoka, kao što su turistička središta Rodos i Kos, postali turski teritorij. Ovaj TV isječak se posljednjih dana poput požara proširio društvenim mrežama u Grčkoj. Jer to, što je novinar Zengin prezentirao na televiziji na izrazito populistički način, odgovara onome što se posljednjih dana i tjedana može čuti od visokih turskih političara, piše tagesschau.de.
U fokusu teritorijalnog spora prvenstveno je skupina otoka pod nazivom Dodekanez, koja uključuje i Rodos, ali i druge naseljene otoke poput Lezbosa, Samosa i Kosa.
Tursko-grčka granica zapravo je regulirana gotovo 100 godina, ali je pitanje suverenih prava u istočnom dijelu Egejskog mora komplicirano – kada se ima u vidu međunarodno pravo. Sporazum iz Lozane (1923.) i sporazum iz Pariza (1947.), na primjer, određuju koji su otoci dodijeljeni kojoj zemlji, ali i da se pojedini otoci ne smiju militarizirati. Postoji međutim i Sporazum iz Montreuksa (1936.), koji je pak trebao djelomično zamijeniti Ugovor iz Lozane. Između ostalog, Turska svoje sporne teritorijalne zahtjeve izvodi iz tog sporazuma.
Prošle sedmice je turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan otišao na veliku vojnu vježbu u Izmiru – gradu i luci na Egejskom moru - u koji su bili uključeni i saveznici iz NATO-a. U svom je govoru više puta optužio Grčku da militarizira niz egejskih otoka kršeći međunarodno pravo i upozorio Atenu na moguće posljedica daljnjeg naoružavanja.
- Atina bi trebala izbjegavati snove, izjave i postupke zbog kojih bi mogla zažaliti. Takvi postupci mogli bi imati katastrofalne posljedice - rekao je Erdoan i dodao: "Ne šalim se.” Potom je ove izjave objavio i na engleskom i grčkom jeziku preko svog profila na Twitteru, prenosi DW.
U Grčkoj se to shvaća kao jasna prijetnja ratom. No, vlada u Ateni je do sada reagirala mirno: grčki ministar vanjskih poslova Nikos Dendias je na summitu zemalja jugoistočne Evrope u Solunu rekao da neće "pridonijeti eskalaciji sa susjednom Turskom sudjelovanjem u uvredljivim izjavama, nezakonitim i neprimjerenim zahtjevima i optužbama".
Grčko ministarstvo vanjskih poslova također je objavilo 16 karata namijenjenih dokumentiranju "razmjera turskog revizionizma". Namjera im je pokazati turske teritorijalne pretenzije od 1923. do danas.
S obzirom na ove prijetnje, koje dolaze iz Turske, Atina vidi potvrdu za svoju odluku da ne demilitarizira otoke u istočnom dijelu Egejskog mora. Grčka tako ostvaruje svoje pravo na samoobranu. Uostalom, na zapadnoj obali Turske postoje brojni desantni brodovi. Osim toga, turski borbeni aviona trenutno gotovo svakodnevno narušavaju grčki zračni prostor. Prelijeću čak i velike naseljene otoke poput Rodosa, Samosa i Kosa.
To, a prije svega verbalna eskalacija, stvara kod mnogih Grka osjećaj mučnine. Većina se nada da je ratna retorika turskog predsjednika samo dio strategije u sklopu izborne kampanje. U Turskoj se iduće godine održavaju predsjednički izbori, a Erdoan je najavio da se želi ponovno kandidirati.
No, privredna situacija u Turskoj je loša, a inflacija, prema službenim podacima, iznosi više od 70 posto. Zašto onda, u cilju odvraćanja pozornosti, ne raspaliti ponovo sukob koji je tinjao desetljećima? Niko se zapravo ne usuđuje predvidjeti dokle će Erdoan ići. No, Grci se još dobro sjećaju kasnog ljeta 2020. kada su se turski i grčki ratni brodovi suočili u istočnom Mediteranu, prenosi Deutsche Welle.
