Mediteranske zemlje na glavnim migrantskim rutama prema Evropi ove godine očekuju više od 150.000 dolazaka jer postoji prijetnja od novog migrantskog vala iz Afrike i Bliskog istoka zbog nestašice hrane uzrokovane sukobom u Ukrajini.

- Očekuje se da će ove godine zemlje članice na prvoj liniji, o čemu smo međusobno razgovarali, primiti više od 150.000 migranata - rekao je u subotu kiparski ministar unutrašnjih poslova Nikos Nuris (Nicos Nouris) nakon sastanka s kolegama iz takozvane grupe MED5 u Veneciji.

Ove godine je oko 36.400 tražitelja azila i migranata već stiglo u Italiju, Španjolsku, Grčku, Kipar i Maltu, dok je u 2021. bilo 123.318 dolazaka, pokazuju podaci UN-ove agencije za izbjeglice. Brojke su i dalje dosta manje od onih iz 2015. kad je više od milion migranata stiglo u pet zemalja, bježeći od siromaštva i sukoba širom Afrike i Bliskog istoka.

Nestašica pšenice i drugih žitarica mogla bi uticati na 1.4 milijarde ljudi, upozorio je u petak krizni koordinator UN-a Amin Avad (Awad). Dodao je da su nužni dodatni pregovori za deblokiranje luka u Ukrajini kako bi se izbjegla glad i masovne migracije diljem svijeta. Rusija i Ukrajina zaslužne su za gotovo trećinu globalnih zaliha pšenice, dok je Rusija i ključni izvoznik gnojiva, a Ukrajina glavni dobavljač kukuruza i suncokretovog ulja.

- Ako pšenica ostane blokirana u crnomorskim lukama, moramo očekivati ​​veći priliv (migranata) - izjavila je u petak talijanska ministrica unutrašnjih poslova Lusijana Lamorgeze (Luciana Lamorgese) za SkyTG24 u petak.

- Zabrinuti smo, kao i sve zemlje na prvoj liniji - dodala je.