Premijerka Estonije Kaja Kalas (Kallas) napisala je autorski tekst za britanski The Economist u kojem je analizirala rusku agresiju na Ukrajinu i opasnost koje prijeti od Putinovog režima ukoliko se ne zaustavi na vrijeme.
- Pišem ovaj esej u trenutku kad se svijet probudio zbog užasnih prizora iz Irpina i Buče, predgrađa Kijeva u Ukrajini. Vidimo slike masovnih grobnica i civila koje su ubile ruske trupe. Ove fotografije podsjećaju Estonce na ubistva sovjetskog režima i NKVD-a, njegovog ministarstva za provođenje zakona. Njegov stroj državnog terora ubijao je civile na potpuno isti način. Deportacije i filtracijski logori vraćaju svakoj drugoj estonskoj porodici bolna sjećanja na represiju pod sovjetskom okupacijom i na zarobljeničke logore Gulag – navodi Kalas.
Zločine u Ukrajini koji su zgrozili svijet, Kalas je uporedila za zločinima u Srebrenici i Ruandi.
- Stavljanje civila na liniju fronta ruska je ratna taktika. Dokaz? Više je civilnih nego vojnih žrtava – pogotovo ako uzmete u obzir da nije slučajno da je četvrtina stanovništva Ukrajine bila prisiljena pobjeći iz svojih domova ili da je Rusija izazvala humanitarne katastrofe u gradovima kao što je Mariupol. Ciljanje na civile je ratni zločin prema međunarodnom pravu. Ukrajina nije bojno polje; to je mjesto zločina. Kao što su bili i Ruanda i Srebrenica.
Estonska premijerka ističe kako počinioci zločina prije ili kasnije moraju biti izvedeni pred lice pravde.
- Kao majku, boli me duša kad vidim kako hiljade gube živote u Ukrajini. Kremlj svoju mladost šalje u smrt i masovno kolje nevine ljude i granatira njihove domove. A zbog čega? Zbog imperijalističke ambicije Vladimira Putina. Do sada je postalo sasvim jasno da, iako se Sovjetski Savez raspao, njegova imperijalistička ideologija nikada nije umrla.
Kalas navodi kako su patnja i razaranja u Ukrajini daleko sod kraja jer se Putinovi strateški ciljevi nisu promijenili.
- Pregovori pod prijetnjom oružjem ne nude čarobnu formulu za izbjegavanje još jednog rata, a mir pod svaku cijenu ne znači da će zvjerstva prestati. Ovdje govorim iz iskustva svoje zemlje. Za Estoniju i mnoge druge nakon Drugoga svjetskog rata, mir je značio početak sovjetske okupacije uz ogromnu ljudsku cijenu. Donio je ponovnu patnju kroz masovna ubistva, represije, masovne deportacije i druge zločine protiv čovječnosti.
Kalas navodi da posljednja tri Putinova rata ilustriraju zašto ne smije pobijediti i u ovom i zašto se Moskvi ne može dopustiti da se pretvara da je u tom procesu išta dobila.
- Dopustili smo gospodinu Putinu da se izvuče s agresijom nekoliko puta prije. Ne možemo mu dopustiti da se sada opet izvuče. Kad bi se to dogodilo, njegov bi apetit samo rastao, a uslijedit će još grozota i više ljudskih patnji.
Premijerka navodi da je agresija na Ukrajinu najbolji pokazatelj zašto je postojanje NATO-a i dalje nužno za odbranu.
- On postoji kako bi desetine milona ljudi zaštitio od toga da ih diktatori porobe i pokolju. A djelovanje Sovjetskog Saveza, a kasnije i Rusije, objašnjava zašto se toliko zemalja željelo pridružiti NATO-u. Oni koji ga okrivljuju za “širenje” i “eskalaciju” podliježu imperijalnoj ideologiji i jeziku koji slijedi Kremlj. Oni su u suprotnosti s načelima državnog suvereniteta i demokratije.
U obračunu sa Rusijom, Kalas predlaže da zapadne zemlje slijede tri principa.
Prvo, vojna pomoć Ukrajini mora biti naš glavni prioritet. To, između ostalog, znači slanje oružja i materijala koji su Ukrajincima potrebni i koje su zatražili. Potrebna im je pomoć ne samo da bolje zaštite svoje nebo, već i da vrate svoje gradove i oslobode ljude od ruske okupacije i represije. Hrabri ljudi Ukrajine se još nisu umorili, a ne smijemo ni mi. Treba još puno toga učiniti i tome se moramo posvetiti u godinama koje dolaze.
Drugo, moramo finansijski razoružati Kremlj i njegov ratni stroj. Ako brzo ne presušimo njegove prihode, Rusija će moći nastaviti svoju agresiju i pokolje. Ugljikovodici su prošle godine bili glavni izvor prihoda ruskog državnog budžeta (više od 40%). Ove se godine ubrzano pretvaraju u najveći izvor zbog povećane potražnje i rasta cijena. Ako slobodni svijet želi prestati finansirati Putinov rat, naš fokus mora biti na isušivanju tih prihoda što je prije moguće. Ako nismo spremni odjednom zaustaviti kupnju ruskih energenata, trebali bismo otvoriti poseban escrow račun treće strane za rezerviranje dijela novca koji se plaća za rusku naftu i plin. To bi brzo umanjilo prihode Kremlja. To bi poslalo jasan signal Putinu: ovaj rat će Rusiju koštati bogatstvo. Ne samo da će Rusija platiti za svaki metak koji njena vojska ispali, već će platiti i za svaki uništeni most i granatiranu kuću u Ukrajini. Kremlj mora platiti za nanesenu štetu.
Treće, NATO mora pokazati da je odlučan, sposoban i spreman braniti svaki pedalj svog teritorija i, ako je potrebno, upotrijebiti silu. Ponekad je najbolji način za postizanje mira biti spreman upotrijebiti vojnu snagu – navodi estonska premijerka.
Estonska premijerka navodi kako je ruski napad na Ukrajinu bio dugo i pomno planiran.
- Ruska agresija na Ukrajinu je napad na čovječanstvo i njene će posljedice biti globalne. Potrebna je hrabrost, moralna jasnoća i djelovanje da se suprotstavi i zaustavi. Obećali smo "nikad više". Moramo djelovati sada ako stvarno želimo da ovo bude posljednji put. Ravnodušnost je majka svih zločina.
