Bijes koji su izazvale fotografije ubijenih civila na ulicama ukrajinskog grada Buče povećao je pritisak na Evropu da zaustavi uvoz ruskog plina. 

Litvanija i njeni baltički susjedi zatražili su od partnera u EU da se pridruže njihovoj odluci da zaustave dalju kupovinu "toksičnog moskovskog plina".

"Toksični ruski plin"

Evropski lideri odlučili su jučer kako će Rusiji uvesti nove sankcije nakon otkrića masovnih grobnica i užasnih prizora civila koji su pogubljeni na ulicama Buče, gradića u okolini Kijeva. Uprkos činjenici da osuđuju te stravične prizore još uvijek nije jasno da li će se evropski čelnici uspjeti dogovoriti oko uvoza energenata iz Rusije jer je izvjesno da se taj novac puneći budžet direktno koristi za finansiranje ruske ratne mašinerije.

U međuvremenu je Litvanija objavila kako će obustaviti uvoz ruskog plina.

- Od sad, Litvanija neće konzumirati toksične kubne metre ruskog plina - napisala je na svom Twitter profilu za vikend premijerka ove države Ingrida Simonite (Simonyte). Time je Litvanija postala prva zemlja članica EU koja je odbila uvoz ruskih energenata.

Najava je dočekana sa oduševljenjem javnosti i smatra se prvim korakom ka energetskoj nezavisnosti ove bivše sovjetske republike koja ima 2.8 miliona stanovnika. Litvanija je tek od 2015. godine počela većinu svoje opskrbe energijom dobivati od Rusije.

- Prije mnogo godina moja država je donijela odluku koja nam omogućava da bez mnogo muke prekinemo energetske veze sa agresorom. Ako to mi možemo uraditi, može i ostatak Evrope - napisao je na Twitteru prošlog vikenda predsjednik Litvanije Gitnas Nauseda.

Situacija se promijenila 2014. godine

Poput drugih država Baltika i Litvanija je jednom bila veoma ovisna o ruskom plinu. Situacija se dramatično promijenila 2014. godine kada je zemlja uspostavila terminal tečnog prirodnog gasa pod nazivom "Nezavisnost".

Latvija i Estonija nemaju vlastite terminale za tečni plin a trenutno su u toku pregovori sa Finskom da ove države zajedno izgrade veliki terminal koji će služiti njihovim potrebama.

Latvija je tek nedavno povratila kontrolu nad svojom gasnom infrastrukturom koja je bila u rukama Gazproma te ima dovoljne zalihe plina za ostatak godine i može priuštiti da prekine veze sa Rusijom.

Baltičke zemlje davno su shvatile kako Rusija koristi energiju kao politički alat da druge prisili na radnje koje odgovaraju njenim ciljevima.

Rusija opskrbljiva Evropu sa 40 posto od ukupnih potreba za gasom. Najveći udio u ukupnoj opskrbi ima u Njemačkoj koja pokušava iznaći način da smanji poslovne odnose koji finansiraju Kremlj. Evropski problem uvijek ostaje isti. Kako naštetiti Rusiji a da ne našteti samoj sebi.