- Moramo se pripremiti za drastičan scenarij ako nam budu prekinute isporuke ruskog plina - kaže Kristijan Kulman (Christian Kullmann), predsjednik Upravnog odbora energetskog koncerna Evonik, u intervjuu za javni servis WDR o planu za vanredne situacije, prenosi Deutsche Welle.
Plin i dalje stiže, ali se ubrzano radi na planovima: šta učiniti ako plin iz Rusije više ne bude stizao? Zabrinutost je pojačana spontanom konferencijom za novinare koju je u srijedu (30.3.) održao savezni ministar gospodarstva Robert Habek (Habeck).
Habek je tom prilikom najavio aktiviranje prvog stepena pripravnosti plana za opskrbu plinom u slučaju krize. Pozadina je zahtjev Rusije da se isporuke plina plaćaju rubljima, što su Njemačka i druge članice skupine G7 odbile. Plan za vanredne situacije u opskrbi plinom regulira postupak u Njemačkoj ako dođe do problema u nabavi i ima tri stepena: stepen ranog upozorenja, stepen stanja uzbune i stepen vanredne situacije.
U fazi ranog upozorenja opskrbljivači plinom trebaju obaviti određene pripreme. Sigurnost snabdijevanja je trenutno i dalje zajamčena, naglasio je Habek. Treba učiniti sve da se maksimalno iskoriste raspoloživi transportni kapaciteti u mrežama. Treba intenzivirati saradnju s operaterima u susjednim zemljama. Savezna regulatorna agencija za mrežne djelatnosti treba razviti kriterije na temelju kojih se određuje koje će industrijske grane i sektori i dalje biti snabdjeveni plinom u slučaju nestašice.
Stepen stanja uzbune je dostignut kada postoji prekid u opskrbi plinom ili izuzetno velika potražnja što dovodi do značajnog pogoršanja opskrbe – ali tržište je i dalje u stanju nositi se s poremećajem ili potražnjom.
Vanredna situacija nastupa kada postoji "izuzetno velika potražnja za plinom, značajan prekid u opskrbi ili drugo znatnije pogoršanje situacije u opskrbi", piše savezno ministarstvo za ekonomiju opisujući moguće scenarije na ukupno 37 stranica.
U slučaju vanredne situacije tržišne mjere nisu dovoljne za pokrivanje potreba i onda mora intervenirati država, posebno kako bi osigurala opskrbu tzv. "zaštićenih kupaca".
U ovom trećem i najvišem stepenu posebno su zaštićeni kućanstva, bolnice i ustanove za njegu, vatrogasci i policija. To znači da se najprije treba osigurati njihova opskrba. Industrija bi onda mogla biti isključena dekretom. Ali odakle početi?
Industrija će vjerovatno biti prva na udaru. Tu postoji veliki potencijal za uštedu – jer na industriju otpada oko četvrtina ukupne potrošnje plina u Njemačkoj. Poduzetnici su već upozorili na moguće posljedice. Neposredna zabrana uvoza ruskog plina dovela bi ne samo do zastoja proizvodnje u industriji čelika već i do pada industrijske proizvodnje u cijeloj Njemačkoj i EU, kaže Hans Jurgen Kerkof (Jürgen Kerkoff), predsjednik udruženja proizvođača čelika.
Na istu opasnost upozorava i Kristijan Kulman (Christian Kullmann), predsjednik udruženja hemijske industrije VCI. On slikovito pojašnjava da njemačka industrija funkcionira kao ljudsko tijelo:
- A energija je kardiovaskularni sistem tog tijela. Ako prekinete opskrbu, onda taj mehanizam ne može preživjeti.
Koliko je sve međusobno povezano pokazuje primjer hemijske industrije kod koje skoro ništa ne funkcionira bez nafte i plina. Ta industrija je izuzetno energetski intenzivna i posebno važna za mnoge poluproizvode.
- Oko 95 posto svih industrijskih proizvoda u Njemačkoj u svom proizvodnom procesu danas treba hemijske proizvode - navodi se na internetskoj stranici udruženja VCI. Kada bi hemijska industrija morala obustaviti proizvodnju, više ne bi bilo boja za automobilsku industriju, izolacijskih materijala za građevinsku industriju i ne bi bilo ambalaže za lijekove, kaže Kulman.
Zbog toga je i Majkl Vasiliadis (Michael Vassiliadis), šef sindikata zaposlenih u hemijskoj industriji IG BCE, već u ponedjeljak u listu Frankfurter Allgemeine Zeitung upozorio da će u slučaju naglog prekida uvoza plina biti izgubljeno "stotine hiljada radnih mjesta" i da će se pogoršati opskrba. Hemijski koncern BASF je čak najavio zatvaranje tvornice u Ludwigshafenu - ako će isporuke plina biti više nego prepolovljene.
Kod proglašavanja stepena ranog upozorenja sastaje se krizni tim. Oči industrije će vjerovatno pomno pratiti šta se tamo odlučuje. Jer pitanje ko će, kada i kako biti isključen iz plinske mreže može imati egzistencijalne posljedice za pojedine branše. Ali svima je jasno: ako dođe do vanrednog stanja, industrija će biti direktno ili indirektno pogođena.
Treba napomenuti da je udio ruskog prirodnog plina smanjen s 55 posto na 40 posto. Drugim riječima: ako dođe do prekida opskrbe ruskim plinom, najmanje 60 posto potrebnog plina i dalje će stizati u Njemačku.
