BRISEL

Stoltenberg nakon samita NATO-a: Pomoći ćemo Gruziji i BiH jer su u opasnosti od ruskog uticaja

U isto vrijeme imamo odgovornost da osiguramo da konflikt ne eskalira još više, istakao je

Jens Stoltenberg. Reuters

H. J. I.

24.3.2022

Završen je vanredni samit lidera NATO-a u Briselu. Prisutnima se obratio generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg. Idući samit će se održati u junu u Madridu.

- Ukrajinci se bore za slobodu i budućnost. Mi smo uz njih. Predsjednik Zelenski obratio nam se strastvenom porukom zahvalivši na pomoći i istaknuvši važnost dodatne vojne pomoći - rekao je Stoltenberg.

U toku svog obraćanja javnosti, glavni sekretar NATO-a se osvrnuo i na broj američkih vojnika koji se nalazi na tlu Evrope. 

- Više od 100 hiljada američkih vojnika se nalazi na teritoriji Evrope, te pomažu NATO savezu. Danas su se NATO lideri složili da se moramo suočiti sa novom sigurnosnom situacijoim.


Dodatna pomoć Ukrajini

Članice NATO saveza su prihvatile nove obveze. Na istoku Evrope će biti više vojnika, povećat će se broj aviona, brodova i podmornica. Stoltenberg je najavio i češće vojne vježbe.

- Ukrajina će od NATO-a dobiti više pomoći u oružju i novcu, a Ukrajini će se pomoći u obrani od sajber napada, kao i od biološkog i hemijskog oružja. Na moru ćemo imati podmornice i veliki broj borbenih brodova koji će tamo biti kontinuirano. Ovo uključuje opremu za otkrivanje, obuku, medicinske potrepštine. Povećavamo spremnost Saveznika za hemijske, nuklearne i biološke prijetnje. Naš general je aktivirao elemente zaštite i Saveznici raspoređuju dodatne vidove odbrane. Branimo Ukrajinu, ali i same sebe - rekao je. 

Dodao je da je ruska invazija najveća prijetnja sa kojom se susrela ova generacija. 

- Narod Ukrajine pokazao je hrabrost i odlučnost boreći se za svoju slobodu i budućnost. Stojimo uz njih - izjavio je Stoltenberg.


Eskalacija situacije

- U isto vrijeme imamo odgovornost da osiguramo da konflikt ne eskalira još više. Složili smo se da moramo podržati ostale države koje su u opasnosti od ruskog uticaja a to su Gruzija i BiH.  To moramo uraditi u saradnji sa EU kako bismo osigurali njihov suverenitet i sigurnost - rekao je Stoltenberg.

Lideri NATO-a dogovorili su da će ojačati odbranu na istoku Evrope kao odgovor na rusku invaziju Ukrajine.

- Aktivirali smo odbrambene planove NATO-a i aktivirali elemente NATO-vih snaga za odgovor te postavili 40.000 vojnika na istočni dio saveza. Četiri nove borbene grupe biti će poslane u Slovačku, Mađarsku, Bugarsku i Rumuniju - istakao je glavni sekretar.

On je dodao da bi Kina trebala iskoristiti svoj uticaj kako bi pomogla iznalaženju mirnog rješenja u Ukrajini, umjesto da finansijski pomaže Rusiji.

Stoltenberg rekao također istakao da članice NATO-a koordiniraju napore vezane uz energetsku sigurnost. To uključuje diverzifikaciju izvora energije i posljedično smanjenje ovisnosti o ruskom plinu i nafti.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.