Dva dana nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, profil na platformi za razmjenu poruka Telegrama, predstavljajući se kao predsjednik Ukrajine, Volodimir Zelenski (Zelenski), uputio je poziv svojim oružanim snagama da se predaju.
Poruka nije bila autentična, a pravi profil Zelenskog ubrzo je demantirao tu tvrdnju na svom službenom Telegram kanalu, ali incident je ukazao na veliki problem: dezinformacije se šire brzo i bez provjere na ovu aplikaciju koja radi pod snažnom enkripcijom, piše AFP.
Lažni nalog Zelenog dostigao je broj od 20.000 pratilaca na Telegramu prije nego što je ugašen, što je bila mjera za koju stručnjaci kažu da se vrlo rijetko događa na ovoj platformi.
Za Oleksandru Čehanovsku, šeficu analitičke grupe za hibridno ratovanje u ukrajinskom kriznom medijskom centru sa sjedištem u Kijevu, efekti su i neposredni i dalekosežni.
- Za Telegram je društvena odgovornost oduvijek bio problem, zbog čega je aplikacija i bila toliko popularna, čak i prije nego je izbio rat u Ukrajini, među ekstremistima na krajnjoj desnici i teroristima iz cijelog svijeta - rekla je za AFP govoreći iz svog skloništa izvan Ukrajine prijestolnice.
Telegram se može pohvaliti da trenutno ima 500 miliona korisnika, koje informacije dijele pojedinačno i u grupama u relativnoj sigurnosti.
Ali korištenje Telegrama kao jednosmjernog kanala za emitiranje sadržaja, koji ljudi mogu pratiti ili komentirati taj sadržaj, znači da informacije sa neautentičnih mogu lako doći do velikog broja ljudi i ciljanih grupa i kategorija u društvu.
Lažne vijesti se često šire putem javnih grupa ili chatova, sa potencijalno fatalnim posljedicama.
- Neko se predstavi kao ukrajinski državljanin, samo se pridruži razgovoru i počne širiti dezinformacije, ili prikupljati podatke, poput lokacije skloništa - objasnila je Čehanovska napominjući kako su lažne poruke pozivale Ukrajince da isključi svoj telefon u određeno doba noći, navodeći kao razlog sigurnosti sigurnosti.
Takva uputstva bi zapravo mogla ugroziti ljude - građani primaju upozorenje o vazdušnim napadima putem upozorenja na pametnim telefonima.
Osim toga, Telegramove postavke ograničavaju mogućnost usporavanja širenja lažnih informacija: nedostatak centralnog javnog izvora i činjenica da se opcija komentara lako blokira na kanalima, smanjuju prostor za reakciju javnosti.
Iako su neki kanali uklonjeni, analitičari smatraju da je proces administriranja ove platforme netransparentan i nedovoljan.
Emerson Brooking, stručnjak za dezinformaciju u Laboratoriji za digitalna forenzička istraživanja Atlantic Councila, rekao je da je možda u periodu moderiranja sadržaja kao što je to bilo 2014. ili 2015. godine, Telegram je sve to možda i moglo proći, ali je danas u izrazitoj suprotnosti s onim kako druge kompanije društvenih medija danas administriraju svoj sadržaj.
WhatsApp, rivalska platforma za razmjenu poruka, uvela je neke mjere za suzbijanje dezinformacije kada je Covid-19 prvi put zahvatio svijet.
Na primjer, WhatsApp je ograničio broj puta korisnika može nešto proslijediti drugima i razvio automatizirane sisteme koji otkrivaju i označavaju neprihvatljiv sadržaj.
Za razliku od divova iz Silicijumske doline kao što su Facebook i Twitter, koji vode veoma javne programe protiv dezinformacije, Brooking je naveo da je Telegram nevjerovatno slab ili odsutan kada se radi o politici moderiranja sadržaja.
Također, za razliku od Facebooka, Googlea i Twittera, osnivač Telegrama Pavel Durov vodi svoju kompaniju u relativnoj tajnosti iz Dubaija.
Međutim, 27. februara je sa svog naloga na ruskom jeziku priznao da ,,kanali na Telegramu sve više postaju izvor neprovjerenih informacija vezanih za događaje u Ukrajini”.
Rekao je da, budući da njegova platforma nema kapacitet za provjeru svih kanala, može ograničiti neke u Rusiji i Ukrajini ,,za vrijeme trajanja sukoba", ali je zatim samo nekoliko sati kasnije potpuno promijenio svoju priču nakon što su mnogi korisnici žalili da je za njih ,,Telegram ključan izvor informacija."
- Kao što je primijetio naš izvršni direktor, veliku količinu informacija koje dijelovi na kanalima otežavaju provjeru, važno je da korisnici još jednom provjere ono što čitaju - rekla je za AFP glasnogovornicu Telegrama Remi Vaughn kada je pitao o svom stavu o širenju dezinformacije.
Ali Čehanovska iz ukrajinskog kriznog medijskog centra ističe da su komunikacije često u prekidima u zonama koje su najviše pogođene ratom, jer svaka vrsta dodatnih i unakrsnih provjera čini luksuzom koji se mnogi ne mogu priuštiti.
