Čak i u vrijeme najmračnijih dana Hladnog rata u 20. stoljeću ruske operne i baletne zvijezde redovno su odlazile nastupati na Zapad, ali ovaj put stvari stoje drugačije: uvodi se dosta stroži kulturni bojkot.
U manje od sedmicu neki od glavnih svjetskih plesača, opernih pjevača i dirigenata ostali su bez posla na Zapadu nakon ruske invazije na Ukrajinu. Njihovi su nastupi otkazani, a karijere ugrožene.
- Čak i na vrhuncu Hladnog rata, kulturna razmjena između ruskih, američkih i evropskih umjetnika se nastavila. Naravno, uvijek je bilo napetosti, no bilo je izvedivo - rekao je direktor njujorške operne kuće Metropolitan Piter Gelb (Peter) i dodao da današnja situacija nadilazi Hladni rat i da se radi o "pravome ratu".
Gelb, koji je nekoliko dana prije invazije bio u Moskvi radi dogovora o zajedničkoj produkciji s Boljšoj teatrom, zna o čemu govori.
Kao agent mladih talenata, predstavljao je legendarnog rusko-američkog pijanista Vladimira Horovica (Horowitza) i organizirao njegov povratak u Sovjetsku Rusiju kada se zemlja otvarala u osamdesetim godinama.
Gelb je također snimio koncert ruskog čelista Mstislava Rostropoviča za vrijeme njegova povratka u istom periodu.
Balet je predstavljao poseban izvor meke moći za Sovjetski Savez, a gostovanja su na Zapadu započela u pedesetim godinama, ali su uvijek bila pod strogom kontrolom domaćina, ali i sigurnosne službe KGB-a.
Neka od tih gostovanja upisala su se u knjige historije: poput posjeta Boljšoj teatra Londonu 1956. ili teatra Kirov (kasnije nazvanog Marijinski) Parizu 1961., tokom kojeg je legendarni plesač Rudolf Nurejev prebjegao na Zapad.
U isto vrijeme je Zapad u suprotnom pravcu slao svoje izaslanike: Američki baletni teatar prvi put je nastupio u Moskvi 1960., a dvije godine nakon toga, usred kubanske raketne krize, tu je nastupio i Njujorški gradski balet.
Nakon raspada SSSR-a broj razmjena se povećao i poznati ruski plesači pozivani su svugdje. Čak su postali vodeći članovi umjetničkih družina na Zapadu, poput Svetlane Zaharove, "carice" plesa, koja je imala glavne plesačke uloge i u Boljšoju i u milanskom teatru La Scali.
Dejvid Halberg, Amerikanac, postao je glavni plesač teatra Boljšoj 2011., što je nekada bilo nezamislivo, za razliku od današnjih okolnosti.
- U trenutnom kontekstu brutalnosti prema nevinim građanima ne postoji mogućnost razmjena poput onih za vrijeme Hladnog rata - kazao je Gelb.
Metropolitan je raskinuo svoju suradnju s Boljšojem i bojkotirat će sve umjetnike bliske Putinu, a istu odluku su donijeli Pariška opera i mnoga druga mjesta širom Evrope.
Posjet Boljšoj teatra Londonu, koji je bio predviđen za ovo ljeto, otkazan je.
Ruski koreograf Aleksej Ratmanskij, bivši direktor Boljšoja koji je odrastao u Kijevu, odustao je od nove baletne priredbe koju je pripremao u Moskvi i vratio se kući u Nju Jork.
Loren Hilijar (Laurent Hilaire), francuski direktor moskovskog baleta Stanislavski, podnio je ostavku na funkciju koju je obavljao pet godina.
Dvije superzvijezde, koje se smatraju bliskima Putinu, posebno su teško prošle.
Dirigent Valerij Gergijev, kojega smatraju najboljim u njegovoj generaciji, smijenjen je s mjesta direktora Minhenske filharmonije i mnoga su ga pozorišta, a i njegov vlastiti agent, proglasili personom non grata.
I sopranistica Ana Netrebko, međunarodna kraljica opere, otkazuje svoje nastupe u Metropolitanu.
Loren Bejl (Laurent Bayle), bivši direktor Pariške filharmonije, rekao je da se tim umjetnicima ostavlja malo prostora za rad izvan Rusije, posebno kad se uzme u obzir da Kina ostaje gotovo u potpunosti zatvorena zbog pandemije koronavirusa.
- Ostat će u vlastitoj zemlji. Tri četvrtine njihovog djelovanja dovedeno je u pitanje - rekao je Bejl.
Ako sadašnji rat završi dugotrajnom okupacijom Ukrajine, "sigurno niko neće riskirati" i pozivati ruske umjetnike, dodao je.
Očito je da će se napraviti izuzeci za one koji su i sami bili žrtve Putinovog režima ili ga otvoreno kritikuju.
Ali malo je vjerovatno da će ustanove poput Boljšoja ili Marijinskog teatra, koje su pod sponzorstvom države, biti pošteđene.
- One koriste javno finansiranje i u očima svijeta govoriti o Boljšoju znači govoriti o ruskoj državi - rekao je Bejl.
