Nakon dva mjeseca odmjeravanja snaga, te signala da NATO definitivno neće ulaziti u konflikt, predsjednik Rusije Vladimir Putin pokrenuo je operaciju koja pokazuje da je njegov strateški cilj vraćanje “stare slave” bivšeg SSSR-a. Kazao je to za “Avaz” profesor Alija Kožljak, šef Odsjeka za međunarodne odnose i evropske studije na Međunarodnom univerzitetu Burch i bivši vojni predstavnik BiH pri NATO-u. Prvi cilj je onemogućavanje NATO-a da se širi dalje na istok.

Sankcije i osude nisu dovoljne

- Zapad je očigledno i ovaj put djelovao tromo, tokom prethodna dva mjeseca samo je brojao ruske vojnike bez ikakvih konkretnih poteza, osim osuda i najava sankcija. Sankcije definitivno same kratkoročno ne mogu zaustaviti Putina u agresorskim namjerama – kaže Kožljak.

On još uvijek ne može sa sigurnošću tvrditi da je cilj Rusije ovladavanje kompletnom teritorijom Ukrajine, već kaže da Rusija želi zauzeti kompletan Donbas, a nakon toga u ovisnosti od otpora ukrajinskih snaga i reakcija zapada poduzeti naredne korake.

- Njegov slijedeći cilj je, milom ili silom, promjena vlasti u Kijevu. On želi prorusku vlast u Ukrajini, čime bi se u potpunosti osigurao da se NATO neće proširiti na Ukrajinu. Ako se slabost zapada i dalje bude demonstrirala u perspektivi dolaze u opasnost čak i članice NATO-a na Baltiku i Poljska. Najprije će hibridnim djelovanjem ojačati ruski utjecaj, a nakon toga pokušati i konkretnije djelovati. Tu isključujemo u ovoj fazi bilo kakvu vojnu invaziju na NATO članice, iako njegov dugoročni cilj obuhvata ta područja – komentira profesor Kožljak.

Narednih 48 sati ključni su za Ukrajinu, a pitanje je imaju li zapadni saveznici nešto konkretnije u rukama.

Šta će učiniti NATO

- U otvoreni sukob ući će se vrlo teško, osim ako bi ta iracionalnost Putina dovela do toga da on na bilo koji način napadne neku od NATO članica. To bi, bez odlaganja, bio direktan sukob. Ali NATO se može uključiti na druge načine – intenzivnijim obavještajnim radom, protivvazdušnim djelovanjem, hibridnim i cyber djelovanjem, doturom opreme i sofisticiranih sistema Ukrajini. Toga do sada nije bilo, čak ni konkretne vojne pomoći koja je Ukrajini potrebna odmah. Ukrajina je pokazala da se želi braniti. Vidjećemo šta je to crvena linija i u kojem momentu će Ukrajina pokrenuti masovnije pokrenuti svoje snage – dodaje Kožljak.

Proaktivno djelovanje u BiH

On ističe da je u ovom trenutku najvažnije govoriti o zapadnom Balkanu, jer premali smo za bilo šta osim za praćenje situacije. Iako rat u Ukrajini direktno još uvijek ne ugrožava ovaj dio Evrope, potvrđuje da je zapadni Balkan ugrožen hibridnim ratom.

- Ovo je potvrdilo da se radi o zajedničkoj operaciji koja traje još od prije 2014. godine. I na zapadnom Balkanu, i u Ukrajini i drugim područjima od ruskog interesa, gdje god su mogli otupiti oštricu zapada. Proaktivno djelovanje treba započeti veoma intenzivno odmah, danas u BiH, da se ne ponovi ukrajinski scenarij. Situaciju u BiH i Ukrajini naravno sada ne možemo porediti, ali je scenarij isti. Nastavi li se dopuštati urušavanje sistema BiH niko ne može reći da za godinu dana BiH neće doći u situaciju u kojoj je sada Ukrajina, a tada će biti prekasno za bilo kakve akcije – upozorava šef Odsjeka za međunarodne odnose i evropske studije na Međunarodnom univerzitetu Burch i bivši vojni predstavnik BiH pri NATO-u, profesor Alija Kožljak.