Alija Kožljak, šef Odsjeka za međunarodne odnose i evropske studije na Međunarodnom univerzitetu Burch i bivši vojni predstavnik BiH pri NATO-u, već neko vrijeme, među rijetkim stručnjacima, govori o tome kako se nada da će se eventualni sukob između Ukrajine i Rusije prevenirati pregovorima.

Prof. Kožljak to svoje stajalište temelji ne na prognozama, već na činjenicama, budući da je, prvenstveno, analizirao posljedice i za jednu i za drugu stranu kada bi došlo do sukoba.

-Ovo nije 2014.godina, sada je Ukrajina puno spremnija i direktno su ugroženi strateški interesi i jedne i druge strane. Znači, iako je bilo to gomilanje snaga i na ukrajinskoj granici, kao i sa strane Ruske Federacije, ipak, to sam objašnjavao, kao što i sada činim, kao strategiju odvraćanja.

Znači, kada su i jedna i druga strana direktno pokazale da imaju i kapacitete, ali i spremnost i odlučnost da će se, ako dođe do vojnog sukoba, aktivirati, to je u isto vrijeme bilo signal da se uzmu u razmatranje i posljedice.

To temeljim time da veću šansu dajem na iznalaženju političkog rješenja. Ono što se zadnjih mjeseci dešava jeste to intenzivirano političko i diplomatsko angažovanje i jedne i druge strane, cijeli serijal događaja koji je započeo telefonski između Putina i Bajdena, a potom nekoliko formata gdje vidimo aktivnije uključivanje Evropske unije, iako stalno govorimo o tom nejedinstvu EU-kaže prof.Kožljak.

Jedinsten stav Evropske unije

Bez obzira na to, nastavlja on, kako gledali tu kompleksnu situaciju, mi ovdje vidimo jedinstven stav Evropske unije i pojedinih država članica, čak, i kada su im ugroženi nacionalni interesi, pa i ekonomski.

-Mi vidimo jasan stav da će u slučaju invazije svi upotrijebiti sve raspoložive resurse i da tako kažemo, kazniti Rusku Federaciju zbog toga.

U rukama su im mnogi alati od ekonomskih sankcija sjevernog toka i proširenja onih opštih sankcija prema Ruskoj Federaciji s jedne strane, a s druge tog direktnog pomaganja Ukrajini da se odupre ruskoj invaziji. Znači, Ruska Federacija je cijelo vrijeme bila svjesna toga-naglašava on.

Iako su pregovori kompleksni i  prevazilaze pitanje Ukrajine i rusko-ukrajinske krize, ipak, kako navodi prof.Kožljak, oni  su do sada urodili plodom.

-U najmanju ruku taj sukob koji se prognozirao da će početi u decembru, a potom u januaru ipak se odgodio. Ono što se dešava evo i danas jeste to neko finale razgovora i, upravo, traju razgovori između njemačkog kancelara i ruskog predsjednika gdje će se, ponovo, naglasiti to da ima alternativa invaziji-podvlači on.

Novi serijal pregovora

U narednim danima ćemo , kaže prof.Kožljak, očekivati to da se, upravo, otvori jedan novi serijal pregovora između obje strane i to u više formata, na način da se u prvi plan stavi to na koji će se način garancije koje traži Ruska Federacija implementirati po pitanju širenja NATO-a.

-Po mom mišljenju, to će se implementirati na način da se iza scene dogovori da se NATO neće širiti na Ukrajinu, ali da se NATO neće pisanim putem izjasniti po tom pitanju, odnosno, cijeneći da i jedna i druga strana te strateške potencijale, raketne sisteme udalje sa sadašnjih pozicija i da ih vrate na prethodne kako bi se na taj način stvorili preduslovi i da se aktiviraju pregovori oko eventualnog redefinisanja Minskog sporazuma.

Jer, kako iznosi, Minski sporazum je veliki kamen spoticanja, zato što nijedna strana nije sretna oko toga.

-Ukrajina nije sretna samim odredbama, jer se Minskim sporazumom previše, kako oni kažu, dalo prostora ruskim separatistima da učvrste svoje pozicije. S druge strane, Ruska Federacija nije zadovoljna, jer se Minski sporazum ne provodi. Tako da, rekao bih , ima oko čega da se razgovara u narednom periodu i nadam se da će ići u tom smjeru. Iako svi govore o tom danu D, sutra, da u najmanju ruku do opšte invazije neće doći, jer ovaj raspored snaga koji je trenutno na sceni ne omogućava opštu invaziju, bez obzira što  mnogi analitičari govore da je Ukrajina okružena sa svih strana, od Bjelorusije do Crnog mora. Jednostavno, mislim da ova pozicija ne omogućava opštu invaziju, eventualno, da se u nekoj drugoj fazi zauzmu neke strateške pozicije u istočnoj Ukrajini-zaključuje prof.Kožljak.