Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg odbacio je u petak mogućnost da se razgovara o evropskoj sigurnosti bez prisustva Evropljana, javlja Anadolu Agency (AA).
"Nema načina da razgovaramo o evropskoj sigurnosti bez evropskih saveznika", rekao je Stoltenberg novinarima nakon vanrednog sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a, osvrćući se na zabrinutost oko mogućeg sporazuma između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Rusije o evropskoj sigurnosti.
Šefovi diplomatija održali su u petak sastanak putem videolinka uoči ključnih diplomatskih sastanaka između NATO saveznika i Rusije sljedeće sedmice.
Stoltenberg je rekao da je SAD jasno stavio do znanja da neće donositi odluke o evropskoj sigurnosti tokom bilateralnih razgovora sa Rusijom i naglasio da će svi evropski saveznici biti za pregovaračkim stolom na Vijeću NATO - Rusija.
Stoltenberg je "pozitivnim znakom" opisao spremnost Rusije da se uključi u pregovore sa saveznicima u NATO-u uprkos visokim tenzijama i rekao da je to odlična prilika za Moskvu da "pokaže da je ozbiljna po pitanju dijaloga i diplomatije".
Naglasio je da su saveznici u NATO-u "spremni da saslušaju ruske zabrinutosti i da ulože napore da pronađu politički put naprijed", ali da se zauzvrat trebaju razmotriti i zabrinutosti NATO-a o ruskim postupcima.
Stoltenberg je kazao da je uprkos pritisku međunarodne zajednice, rusko "neisprovocirano i neopravdano gomilanje vojske u Ukrajini i oko nje" nastavljeno raspoređivanjem "desetina hiljada borbenih trupa i teškog oružja".
Dodao je da je NATO spreman i za neuspjeh pregovora, a ministri vanjskih poslova su potvrdili podršku Ukrajini, navodeći da bi “svaka dalja agresija na Ukrajinu imala značajne posljedice i rezultirala visokom cijenom za Rusiju”.
Od 9. do 10. januara, delegacije SAD-a i Rusije predvođene zamjenicom američkog državnog sekretara Wendy Sherman i zamjenikom ruskog ministra vanjskih poslova Sergejem Ryabkovim sastat će se u Ženevi u Švicarskoj.
Vijeće NATO - Rusija će se 12. januara sastati po prvi put od kada je NATO obustavio svu praktičnu saradnju sa Moskvom 2014. godine zbog ruske vojne intervencije u Ukrajini.
Rusija će 13. januara održati pregovore sa Ukrajinom, Njemačkom i Francuskom u okviru takozvanog normandijskog formata kako bi se osigurala implementacija mirovnih sporazuma iz Minska.
Normandijski format okuplja čelnike Ukrajine, Rusije, Njemačke i Francuske kako bi pomogli u okončanju sukoba u istočnoj Ukrajini između vladinih snaga i proruskih separatista.
Sporazumom iz Minska, potpisanim u septembru 2014. godine nastoji se okončati rat u ukrajinskoj regiji Donbas. Sporazum je sklopila trilateralna kontakt grupa za Ukrajinu, koju čine Ukrajina, Ruska Federacija i Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE), uz posredovanje čelnika Francuske i Njemačke.
Prošlu godinu obilježile su visoke tenzije između NATO-a i Rusije zbog optužbi za špijunažu i kontinuiranog ruskog vojnog gomilanja i jačanja u i oko Ukrajine.
Kako bi normalizirala odnose, Rusija je prošlog mjeseca predala SAD-u i NATO-u dva nacrta sporazuma o evropskim sigurnosnim garancijama.
Stoltenberg je u petak također izrazio zabrinutost zbog situacije u Kazahstanu i pozvao na prekid nasilja.
“NATO vrlo pažljivo prati situaciju u Kazahstanu. Zabrinuti smo, žalimo zbog gubitka života”, rekao je Stoltenberg te dodao:
“Važno je da se nasilje okonča i da se poštuju ljudska prava, uključujući pravo na mirno okupljanje i slobodu izražavanja.”
Protesti su prvo počeli na zapadu Kazahstana 2. januara zbog povećanja cijena goriva, a kasnije su se proširili na druga područja zemlje. Potom je kazahstanski predsjednik Kassym-Jomart Tokayev proglasio vanredno stanje u Almatiju, najvećem gradu u zemlji, i naftom bogatoj regiji Mangystau, a kasnije je odobrio i ostavku Vlade.
Tokayev je izjavio da je naredio sigurnosnim snagama da pucaju bez upozoreja na ljude koje je nazvao "teroristima", optužujući ih za nastavak nasilja.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Kazahstana u petak je objavilo da je najmanje 18 pripadnika snaga sigurnosti i 26 demonstranata poginulo tokom nemira.
