S prvim danom 2022. Francuska je od Slovenije preuzela rotirajuće predsjedništvo Vijećem EU, koje će biti obilježeno predizbornom kampanjom za predsjedničke izbore u aprilu i parlamentarne u junu.
Francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron), koji još nije objavio kandidaturu za drugi predsjednički mandat, ali se očekuje da će to uskoro učiniti, brani se od optužbi protukandidata da će predsjedanje koristiti u predizborne svrhe.
Argument mu je taj da on nije birao kalendar i redoslijed rotirajućih predsjedništava.
Zbog izbora će glavnina događaja u Francuskoj vezana za predsjedanje biti u prva tri mjeseca kako ih se ne bi koristilo u predizborne svrhe, što je po francuskom zakonu zabranjeno.
Francuskoj, jednoj od šest utemeljiteljica EU, ovo je 13. predsjedništvo, a zadnji je put predsjedala u drugoj polovini 2008.
S francuskim predsjedanjem započinje i novi predsjednički trio, koji čine Češka, koja će predsjedati u drugoj polovice godine, i Švedska u prvoj polovici sljedeće godine.
Predsjednički trio uveden je sporazumom iz Lisabona kako bi se osigurao kontinuitet rada u Vijeću EU. Trio određuje dugoročne ciljeve i priprema zajednički program utvrđujući teme i glavna pitanja koja će Vijeće rješavati u idućih 18 mjeseci.
"Oporavak, snaga, pripadnost", slogan je koji je Francuska izabrala za polugodišnje vođenje Unije.
Suverenost Europe ključna formula francuskog predsjedanja i koju Macron stalno ponavlja još od govora na Sorbonni 2017. godine.
- Ako bih u jednoj rečenici trebao sažeti cilj ovoga predsjedanja, rekao bih da moramo prijeći iz Europe suradnje unutar naših granica u moćnu Europu u svijetu, potpuno suverenu, slobodnu da bira svoj put i gospodari svojom sudbinom - rekao je Macron na konferenciji za novinare 9. decembra na kojoj je predstavio prioritete predsjedanja.
Za Makrona suverena Europa prije svega znači sposobnost upravljanja svojim granicama.
Zaštita granica je nužan uvjet za sigurnost Europljana, za suočavanje s migrantskim izazovom i za izbjegavanje situacija poput hibridnog napada Bjelorusije, koja je s Bliskog istoka dovela hiljade migranata i uputila na granice Unije.
Stoga je reforma šengenske pravne stečevine jedan je od ključnih prioriteta predstojećeg francuskog predsjedanja.
Francuzi žele da reforma Šengena i proces odlučivanja o ulasku Hrvatske teku paralelno i žele to dovršiti tokom svoga predsjedanja.
Pariz želi postići dogovor o reformi šengenskog zakonika u sljedećih šest mjeseci, što nije nerealno budući da se ne traži jednoglasnost, nego se odlučuje kvalificiranom većinom u Vijeću EU-a i običnom većinom u Evropskom parlamentu, što bitno smanjuje mogućnost blokade.
Francuzi se, između ostaloga, zauzimaju za uspostavu posebnog tijela koje bi činili ministri unutrašnjih poslova i koordinirali bi upravljanje šengenskim prostorom, nešto slično euroskupini, forumu koji okuplja ministre financija zemalja eurozone i koordinira upravljanje pitanjima koje nameće zajednička valuta.
Francuska će u kontekstu zaštite europskih granica pokušati pomaknuti s mrtve točke pregovore o novom migracijskom paktu, o kojem se već godinama bezuspješno raspravlja.
Drugi element suverene Europe je obrambena politika.
Na samitu EU-a u ožujku trebao bi biti usvojen Strateški kompas, dokument s kojim EU želi povećati stratešku autonomiju u području odbrane i sigurnosti, sposobnost i spremnost za djelovanje te za jačanje otpornosti.
Makron kaže da EU treba definirati i zajednički provesti analizu prijetnji s kojima se suočava, da treba biti ambicioznija u obrambenoj industriji i organizirati zajedničke vježbe.
Treći ključni element suverene Europe po Makronu je stabilnost i prosperitet neposrednog susjedstva.
U tom kontekstu Makron je najavio da će u junu biti organizirana konferencija o zapadnom Balkanu, "koji je više od susjeda jer se nalazi u srcu Europe".
- Mi danas imamo posebnu odgovornost prema zapadnom Balkanu. Tamo se moramo ponovno angažirati, investirati kako bismo potaknuli ekonomsku integraciju regije, poticali razmjenu među ljudima i kako bismo se borili protiv upletanja, manipulacija što čini nekoliko regionalnih sila koje preko Balkana žele destabilizirati Evropu - rekao je Makron.
- Vjerujem da taj posao, koji je politički i ekonomski, predstavlja istinsku suverenističku agendu za našu Europu jer nećemo moći graditi mirnu Europu u sljedećih 50 godina ako zapadni Balkan ostavimo tamo gdje je danas - rekao je.
Afrički kontinent je drugi neposredni susjed koji će biti prioritet francuskog predsjedanja. U veljači u Briselu bit će organiziran samit država članica i institucija EU-a s Afričkom unijom s ciljem da se odnosi s tim kontinentom postave na nove temelje.
Jedan od glavnih francuskih prioriteta bit će iznalaženje novog europskog modela ekonomskog rasta, koji će odrediti kakva će Europa biti na kraju ovoga desetljeća.
To bi trebalo značiti sposobnost EU-a da proizvodi, stvarati bogatstvo i vrhunske inovacije, stvara nova radna mjesta i nove industrijske sektore poput vodika, baterija, poluvodiča.
U martu će u Francuskoj biti organiziran izvanredni samit posvećen gospodarstvu i definiranju novog modela gospodarskog rasta za ovo desetljeće.
Makron je najavio da će se francusko predsjedanje baviti i pitanjem vrijednosti, u što uključuje i vladavinu prava.
