Dijalog između Srbije i Kosova ponovno je obustavljen. U intervjuu za Deutsche Welle Albin Kurti, premijer najmlađe evropske države, za to optužuje vladu Srbije. 

Bez EU nema dogovora

Nova uredba Vaše vlade vezana za registracije vozila koja iz Srbije ulaze na Kosovo, izazvala je proteste i blokade prometnica na sjeveru Kosova, a osim toga je ponovo obustavljen proces dijaloga sa Srbijom. Visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku, Džozef Borelj (Josep Borrell), kritizirao je akciju specijalnih postrojbi kosovske policije. Kako gledate na te kritike?

- Djelovali smo u skladu s Ustavom i važećim zakonima naše zemlje. Ugovor o automobilskim registracijama je istekao 15. septembra 2021. godine i donijeli smo novi propis koji se temelji na načelu reciprociteta. Namjera nije bila da nekog ljutimo ili da se nekom osvećujemo.

Više od deset godina naši građani, ako žele automobilom putovati u Srbiju, moraju platiti pet eura i na svoja vozila staviti provizorne tablice Srbije, dok to nije bio slučaj s ulaskom vozila iz Srbije na Kosovo. A proces dijaloga sa Srbijom je više puta obustavljen. Za to je kriva Srbija koja jasno želi bosnizaciju Kosova - rekao je Kurti. 

Vjerujete li da Kosovo i Srbija uskoro mogu postići dogovor? Koju ulogu bi pritom trebali imati EU i SAD?

- Izvan okvira EU-a, Kosovo i Srbija ne mogu postići nikakav dogovor. U postizanju sporazuma Europska unija bi trebala biti posrednik. I taj sporazum bi se trebao temeljiti na međusobnom priznanju, to bi trebao biti središnji aspekt. Trenutno je situacija takva da Srbija ne priznaje Kosovo, a niti Kosovo ne priznaje Srbiju.

Nepriznavanjem zločina počinjenih na Kosovu, dakle zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina i genocida, Srbija ne priznaje neovisnost Kosova, jer vlast u Beogradu to smatra rezultatom našeg oslobodilačkog rata, ali pritom zaboravlja da su zločini Srbije natjerali NATO da u Europi intervenira protiv države koja je pokušala protjerati jedan narod, da ga ubije i siluje.

Taktika Beograda

Važna tačka spora između Prištine i Beograda je takozvana Zajednica općina srpske manjine. EU poziva Prištinu da tu zajednicu odobri u skladu sa sporazumom iz 2013. godine. Šta o tome mislite?

- Naša predsjednica Vjosa Osmani i ja smo još tada bili protiv Zajednice općina srpske manjine. Danas smo na čelu naše zemlju i još uvijek smatramo da je sporazum iz 2013. godine potpisan uz velike pritiske na zastupnike kosovskog parlamenta i da je nedostajalo transparentnosti i pravih informacije.

Pored toga, Ustavni sud Kosova je 2015. godine također zaključio da se zajednica općina utemeljena na etičkim kriterijima ne može integrirati u naš pravni i ustavni sistem. S tom zajednicom Srbija na Kosovu pokušava postići nešto slično kao u Bosni i Hercegovini. Pogledajte, u Bosni s Republikom Srpskom imamo državu, koje se ne zove država, nego republika. I na sličan način bi Beograd htio na Kosovu imati državu, koja se ne zove republika, već zajednica – i ona bi trebala postojati u okviru Republike Kosovo, koja se tako zove, a ne treba biti država.

Dakle izvukli smo pouke iz prošlosti i studirali i analizirali taktiku Beograda. Sve je očitije da se Srbija na zapadnom Balkanu ponaša kao Ruska Federacija i Republiku Srpsku u Bosni pokušava pretvoriti u Bjelorusiju, a Crnu Goru u Ukrajinu. Ključ je dakle u tome da Srbija zemlje koje nisu u Evropskoj uniji, znači, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Kosovo, pa čak i Sjevernu Makedoniju, ne priznaje kao prave države, već ih smatra privremenim državama - izjavio je Kurti. 

koncept Otvorenog Balkana

Vi dakle kategorički odbijate koncept Otvorenog Balkana, koji zagovaraju Albanija, Sjeverna Makedonija i Srbija. Zašto?

- Postoji bitna razlika između situacija u kojima se nalaze Albanija i Kosovo, jer Srbija priznaje Albaniju kao državu, a Kosovo ne. To odbijanje Kosova od strane Srbije dovodi do diskriminacije naših građana. Dakle, dok jedan albanski državljanin sa svojim pasošem može putovati u Srbiju, državljanin Kosova ne može, jer se naši dokumenti u Srbiji ne priznaju.

Da bi Balkan bio otvoren i slobodan, Srbija se mora jednom zauvijek promijeniti. Ako sarađujemo sa Srbijom koja se ne mijenja, to Srbiji neće pomoći. Više volim inicijative unutar Evropske unije. Podržavamo Berlinski proces i zajedničko regionalno tržište, koje je proizašlo iz njega, a njemu su naravno potrebni sloboda kretanja i kvalifikacije, kao i priznavanje stručnih i fakultetskih diploma, ali Srbija to ne prihvaća kada se radi o Kosovu - zaključio je Kurti u intervjuu za Deutsche Welle.