Svjetske armije moraju da idu u korak sa globalnim naporima borbe protiv klimatskih promjena i smanje svoje ogromne emisije ugljenika u skladu sa jasno definisanim mjerilima, izjavio je danas generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg.

Postoji malo pouzdanih podataka o emisijama uzrokovanim vojnim aktivnostima, ali nema sumnje da su velike - u izvještaju iz 2019. godine zaključuje se da bi američka vojska bila 47. najveći emiter gasova staklene bašte na svijetu da je država.

Uticaj svjetskih vojski

- Ne postoji način da se dostigne neto nulta vrijednost bez uključivanja i emisija iz vojske - rekao je Stoltenberg u intervjuu na klimatskoj konferenciji COP26, misleći na ambicije mnogih nacija da dostignu nultu emisiju do sredine vijeka.

Stoltenberg, bivši specijalni izaslanik UN za klimatske promjene, rekao je da je u okviru Alijanse već počeo rad na metodologiji za mjerenje emisija iz oružanih snaga i da je njegova težnja da to bude završeno do kraja 2022. godine.

- To je cilj, ali ja naravno zavisim od dogovora između 30 saveznika - rekao je on Rojtersu.

Stoltenberg je priznao veliki postojeći uticaj svjetskih vojski, ali je rekao da već postoje napori da se to riješi. Na primjer, američka vojska koristi solarne panele, britanska vojska istražuje alternativna goriva i Španija sadi drveće na vojnom zemljištu kako bi zarobila ugljenik.

Energetska revolucija

- Postoji energetska revolucija koja se dešava tamo u civilnom društvu... i ovdje se radi o održavanju tempa, kao dio te transformacije", rekao je on.

On je uporedio trenutni energetski izazov sa kojim se suočavaju vojske sa odlukom Vinstona Čerčila prije Prvog svjetskog rata da zamijeni ugalj naftom kao glavnim gorivom za britansku mornaricu. Stoltenberg je istakao da je taj Čerčilov potez imao i ekološke i strateške koristi.

- Moramo pronaći način da pomirimo potrebu za zelenim i ekološki prihvatljivim oružanim snagama sa jakim i efikasnim vojskama - rekao je Stoltenberg.