Ono što se sedmicama nagovještava, danas je britanski premijer Boris Džonson (Johnson) sproveo u djelo - rekonstruirao je svoju vladu kako bi stvorio "ujedinjeni tim" za razdoblje nakon pandemije, udaljivši se od svog ministra vanjskih poslova Dominica Raaba.

Nakon godinu i po jako bolne krize koronavirusa u Velikoj Britaniji i oštro kritiziranog odlaska iz Afganistana, dok Brexit ometa opskrbu zemlje, šef konzervativne vlade pokušava naći novi elan. 

Rab više nije šef diplomatije

Zamijenjen je šef diplomatije Dominik Rab (Dominic Raab), koji je postao ministar pravosuđa i potpredsjednik vlade, što je funkcija koju je do sada de facto obnašao dok je vodio vladu u proljeće 2020., kada je Boris Johnson hospitaliziran zbog covida.

Taj 47-godišnji liberal bio je na udaru kritika zbog nereagiranja na afganistansku krizu. On je ostao na Kreti u trenutku kada je Kabul pao u ruke talibana sredinom kolovoza i zatim je okrivio vojsku za određene pogreške tijekom evakuacije iz Afganistana.

Ministrica vanjske trgovine Liz Truss (46) ga zamjenjuje na toj strateškoj funkciji, dok Velika Britanija pokušava osnažiti svoj položaj na međunarodnoj sceni nakon Brexita.

Ministar obrazovanja Gavin Williamson odlazi iz vlade, kako se očekivalo nakon zatvaranja škola tijekom karantene i fijaska na ispitima koji su uslijedili, a isti je slučaj i s ministrom pravosuđa Robertom Bucklandom i ministrom stanovanja Robertom Jenrickom.

"Izgradnja tima za najbolju obnovu nakon pandemije"

Međutim, mladi i popularni ministar financija Rishi Sunak (41) je potvrđen, kao i ministrica unutarnjih poslova Priti Patel.

Downing Street je predstavio preslagivanje vlade kao način "izgradnje jakog i ujedinjenog tima za najbolju obnovu nakon pandemije s ciljem ujedinjavanja i ujednačavanja cijele zemlje".

Ova objava stiže u osjetljivom trenutku za šefa vlade koji je u Downing Street stigao u ljeto 2019. i uvjerljivo pobijedio na parlamentarnim izborima u prosincu 2019.

Nedavno ispitivanje instituta YouGov pokazuje pad popularnosti konzervativaca na 33 posto, koje je prvi put od početka godine pretekla Laburistička stranka (35 posto).