Ebrahim Raisi, klerik tvrde struje blizak vrhovnom lideru Irana ajatolahu Aliju Hamneju, izabran je za iranskog predsjednika u junu 2021. godine.

Šezdesetogodišnjak koji je danas preuzeo dužnost, nametnuo se kao najsposobniji za borbu protiv korupcije i rješavanje privrednih problema koje je Iran doživio pod bivšim predsjednikom Hasanom Ruhanijem.

Prethodno je bio šef državnog pravosuđa i zastupa ultrakonzervativne političke stavove.

Mnogi Iranci i borci za ljudska prava ističu njegovu navodnu ulogu u masovnim pogubljenjima političkih zatvorenika osamdesetih.

Uloga u masovnim pogubljenjima

Mnogi Iranci i borci za ljudska prava ističu njegovu navodnu ulogu u masovnim pogubljenjima političkih zatvorenika osamdesetih.

Ebrahim Raisi rođen je 1960. godine u Mašadu, drugom najvećem gradu u zemlji i domu najsvetijeg hrama šiita.

Njegov otac, koji je bio klerik, umro je kad je on imao pet godina.

Raisi, koji nosi crni turban, što ga prema šiitskoj tradiciji identifikuje kao potomka poslanika Muhameda, pošao je očevim stopama i počeo da pohađa seminar u svetom gradu Komu u 15. godini.

Kao student učestvovao je u protestima protiv šaha koji je imao podršku Zapada i na kraju bio svrgnut 1979. u Islamskoj revoluciji koju je predvodio ajatolah Ruholah Homeini.

Poslije revolucije, ušao je u pravosuđe i radio kao tužilac u nekoliko gradova dok ga je obučavao ajatolah Homeini, koji je postao predsjednik Irana 1981. godine.

Raisi je postao zamjenik tužioca u Teheranu sa samo 25 godina.

Dok je bio na tom položaju, služio je kao jedan od četvorice sudija koji su predsjedavali tajnim tribunalima osnovanim 1988. godine poznati kao „Odbor smrti".

Na tribunalima je „ponovo suđeno" hiljadama zatvorenika koji su već služili zatvorske kazne zbog političkih aktivnosti.

Većina su bili članovi ljevičarske opozicione grupe Mudžahedin e-Kalk (MEK), poznate i kao Mudžahedinska organizacija Irana (PMOI).

Tačan broj onih koje su ovi tribunali osudili na smrt nije poznat, ali grupe boraca za ljudska prava kažu da je pogubljeno oko 5.000 muškaraca i žena i sahranjeno u neobilježenim masovnim grobnicama, u činu koji predstavlja zločin protiv čovječnosti.

Negirao učešće u pogubljenjima

Lideri Islamske republike ne negiraju da su pogubljenja vršena, ali ne žele da govore o detaljima i legalnosti pojedinačnih slučajeva.

Raisi je uporno negirao učešće u izricanju smrtnih kazni.

Ali je i izjavio da su one bile opravdane zbog fatve, iliti vjerske presude, bivšeg vrhovnog vladara ajatolaha Homeinija.

Prije pet godina procurio je audio snimak sastanka iz 1988. godine između Raisija, nekoliko drugih predstavnika pravosuđa i tadašnjeg zamjenika vrhovnog vladara ajatolaha Alija Montazerija (1922-2009).

Na njemu Montazeri opisuje pogubljenja kao „najveći zločin u istoriji Islamske republike".

Godinu dana kasnije, Montazeri je izgubio položaj izabranog nasljednika Homenija, a poslije Homeinijeve smrti vrhovni vladar postao je ajatolah Hamnej.

Raisi je nastavio službu kao tužilac u Teheranu, a potom kao šef državnog inspektorata i prvi zamjenik šefa pravosuđa, prije nego što je postavljen za državnog tužioca Irana 2014. godine.

Dviej godine kasnije, ajatolah Hamnej imenovao ga je za staratelja jedne od najvažnijih i najbogatijih iranskih vjerskih fondacija Astan-e Kuds-e Razavi.

Ona vodi hram osmog šiitskog imama Reze u Mašadu kao i razne druge dobrotvorne akcije i organizacije povezane s njim.

Prema SAD, ona ima ogromnog ekonomskog udjela u građevinarstvu, poljoprivredi, energetskom sektoru, telekomunikacijama i finansijskim uslugama.

Raisi je 2017. godine iznenadio posmatrače kandidovavši se za predsjednika.

Ruhani, kolega klerik, dobio je drugi predsjednički mandat ubjedljivom većinom u prvom krugu izbora, osvojivši 57 odsto glasova.

Raisi koji se predstavio kao borac protiv korupcije, iako ga je predsjednik optužio da kao zamjenik šefa pravosuđa ne radi mnogo na borbi protiv pronevjera, bio je drugi sa 38 odsto.

Poraz mu nije ukaljao imidž

Poraz nije ukaljao Raisijev imidž i 2019. godine ajatolah Hamnej ga je postavio na moćni položaj šefa pravosuđa.

Naredne nedjelje izabran je još i za zamjenika predsjednika Skupštine stručnjaka, sveštenog tijela s 88 članova odgovornog za izbor narednog Vrhovnog vladara.

Kao šef pravosuđa, Raisi je sproveo reforme koje su dovele do smanjenja broja ljudi osuđenih na smrt i pogubljenih za zločine u vezi sa drogama u zemlji.

Međutim, Iran je nastavio da izvršava više pogubljenja nego bilo koja zemlja na svijetu osim Kine.

Pravosuđe je takođe nastavilo da sarađuje sa tajnim službama na gušenju pobune i krivičnom gonjenju mnogih Iranaca sa dvostrukim državljanstvom ili sa stalnim boravištem u inostranstvu pod optužbama za špijunažu.

Tadašnji američki predsjednik Donald Tramp (Trump) uveo je 2019. godine sankcije Raisiju zbog kršenja ljudskih prava.

Optužio ga je za administrativni nadzor nad pogubljenjima pojedinaca koji su bili maljoljetni u vrijeme njihovih navodnih zločina i učešće u nasilnom gušenju protesta opozicionog Zelenog pokreta poslije osporenih predsjedničkih izbora 2009.

Kad je Raisi najavio kandidaturu na predsjedničkim izborima 2021, objavio je da je „na scenu došao kao nezavisni kandidat da unese promjene u izvršno upravljanje zemljom i bori se protiv siromaštva, korupcije, ponižavanja i diskriminacije."

Na izbore je kasnije pala sjenka zbog diskvalifikacije nekoliko istaknutih umjerenih i reformskih kandidata od strane tvrdokornog Savjeta čuvara.

Disidenti i neki reformisti pozvali su glasače da bojkotuju izbore, žaleći se da je proces osmišljen tako da Raisi nema ozbiljnu konkurenciju.

Ostvario je ubjedljivu pobjedu, osvojivši u prvom krugu 62 posto glasova.

Međutim, izlaznost je bila ispod 49 posto - što je rekordno niski rezultat za predsjedničke izbore još od revolucije iz 1979. godine.

Malo se zna o Raisijevom privatnom životu osim da njegova supruga Džamileh predaje na Univerzitetu Šahid Behešti u Teheranu, i da imaju dvije odrasle kćerke.

Njegov svekar je ajatolah Ahmad Alamolhoda, tvrdokorni vođa molitve petkom u Mašadu.