Zemlja se zagrijava, ledenjaci se otapaju i povlače, a voda se akumulira i stvaraju se jezera. Naučnici upozoravaju da zbog toga sve većem broju ljudi globalno prijeti opasnost od poplava, piše Guardian.
Od 1990. godine su se volumen, površina i broj takvih ledenjačkih jezera na globalnom nivou povećali za 50 posto. Kad se takva jezera prepune, postoji rizik da se izliju, ispuštajući pritom goleme količine vode, što može prouzročiti katastrofalne poplave.
Korelacija između porasta temperatura i poplava jezera nastalih otapanjem ledenjaka je zamršena. Iako se stvaranje i porast broja jezera može pripisati ljudskoe faktoru i klimatskim promjenama, katastrofalne poplave mogu uzrokovati i neklimatski faktori, poput potresa, lavina ili obilnih kiša.
Jedan od parametara koji jezera čini potencijalno opasnim za ljude je brojnost stanovnika koji žive nizvodno i mogli bi biti izloženi poplavama. Ta se brojka može kretati od nekoliko stotina do nekoliko stotina tisuća, kao u slučaju grada Huaraza, smještenog nizvodno od jezera Palcacocha u Peruu.
Brojni su faktori rizika koji onemogućuju procjenu broja stanovnika koji bi globalno mogli biti ugroženi. Studija iz 2016. godine otkrila je da je dosad u svijetu evidentirano najmanje 1.348 poplava jezera nastalih od ledenjaka, a 24 posto ih je u određenoj mjeri utjecalo na ljudsku zajednicu.
Takvim se poplavama pripisuje više od 12.000 smrtnih slučajeva. Uočeno je da je središnja Azija najpogođenije područje, zatim Južna Amerika, potom Alpe, Island, Skandinavija, sjeverozapadna Amerika i Grenland.
Autori su identificirali Južnu Ameriku i središnju Aziju kao regije u kojima bi moglo biti i najviše smrtnih slučajeva, ekstremnih šteta na infrastrukturi, kao i poplavljenih poljoprivrednih površina te uništenih domova i cesta.
Od svjetskih tropskih ledenjaka, 70 posto ih je smješteno u peruanskim Andama i poznato je da se ubrzano otapaju, što je posljednjih desetljeća dovelo do nekoliko katastrofa. Najpogubnija dosad bila je poplava jezera Palcacocha koja se dogodila 1941. godine, a odnijela je najmanje 1800 života.
Nakon toga su se Peruanci angažirali na kontroliranju jezera te su počeli provoditi mjere ublažavanja opasnosti, poput isušivanja jezera, jačanja brana betonskim konstrukcijama i postavljanja sustava ranog upozorenja već pedesetih godina prošlog stoljeća.
I Nepal je vrlo ranjiv kada su posrijedi poplave ledenjačkih jezera, zbog čega su vlasti 1999. odlučile isušiti jezero Tsho Rolpu, nedaleko od Mt. Everesta, koje se brzo širilo, a krajnji im je cilj bio spustiti razinu vode u jezeru - prvi put u regiji.
Međunarodna komunikacija i saradnja presudne su u sprječavanju smrtonosnih poplava. Naime, studija čiji su rezultati objavljeni prošle godine identificirala je 47 potencijalno opasnih ledenjačkih jezera čije bi izlijevanje moglo pogoditi Nepal. 25 ih je otkriveno u Kini, a jedno u Indiji.
Stručnjaci smatraju da je vrlo važno da nepalske vlasti razgovaraju s kineskima kako bi zajedničkim naporima pokušali riješiti problem.
Ranjive zemlje s brojnim stanovništvom i infrastrukturom koja je u opasnosti od poplava ledenjačkih jezera počele su utrku s vremenom, nastojeći investirati u sisteme pripravnosti koji će spriječiti katastrofalan ishod u slučaju poplava.
