Za Bosnu i Hercegovinu se plašim, jer još ne vidim dovoljno političke volje i saradnje na lokalnoj bazi. Još možemo osjetiti parcijalne interese političkih elita, kazala je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Tanja Fajon, evropska parlamentarka.
Trenutno je predsjedavajuća Odbora Evropskog parlamenta za Srbiju te je posrednica u dijalogu između vlasti i opozicije u toj zemlji.
Od 2009. godine bavi se pitanjem zapadnog Balkana, najprije kao članica Delegacije za odnose s Albanijom, Bosnom i Hercegovinom, Srbijom, Crnom Gorom i Kosovom.
Prema njenim riječima, Bosna i Hercegovina ima značajnu ulogu u regionu zbog svog jedinstvenog geografskog položaja, jer se nalazi na vanjskog granici sa Evropskom unijom. Naglašava kako bi oni koji čine vlast u Bosni i Hercegovini trebali imati zajednički cilj, a to je pristup Evropskoj uniji.
RSE: Da li bi, prema Vašoj ocjeni, EU trebalo da pojača pritisak na države regije (Srbiju i Hrvatsku) da pomognu funkcionisanje BiH?
Fajon: Pa, sigurno su i Srbija i Hrvatska zemlje koje su faktor za stabilnost u regionu. Slažem se, trebalo bi pojačati pritisak na zemlje cijele regije, ne samo na Srbiju i Hrvatsku, da pomognu funkcionisanje Bosne i Hercegovine, iz solidarnosti, jednoj od vrijednosti na kojoj je izgrađena Evropska unija, ne samo unutar država članica već i između zemalja u susjedstvu Unije.
Bosna i Hercegovina i cijela regija zapadnog Balkana prva je na redu koja treba dobiti svu našu pomoć i podršku. Nadam se da će i Slovenija, kada preuzme predsjedavanje u drugoj polovini ove godine, pojačati pritisak na sve države regije da pomognu funkcionisanje BiH.
Što se tiče Bosne i Hercegovine, podrška i pomoć samo iz Hrvatske i Srbije nisu dovoljni.
RSE: Kako gledate na to da se u Bosni i Hercegovini pitanje migrantske krize ne rješava i kako ocjenjujete ulogu Evropske unije, s obzirom na to da su granice zatvorene?
Fajon: Često raspravljamo u Evropskom parlamentu, zabrinuti smo. Suočavanje sa migrantskom krizom je jako kompleksno i situacija u kojoj se trenutno nalazi Bosna i Hercegovina je stvarno nezahvalna. U ovom trenutku treba još mnogo operativne pomoći, komunikacije sa vlastima i mnogo volje i predanosti političkih lidera.
Finansiranje od Evropske unije nema smisla bez nadgledanja, a s druge strane, jako je bitno da novac namijenjen migracijama ode u prave ruke, da se ljudima omogući normalan smještaj, da se zaštite ljudska prava i temeljne slobode.
Potrebno je usvojiti plan na nivou cijele države za upravljanje migracija i azila, sa pravednim dijeljenjem odgovornosti širom zemlje, uključujući i Federaciju BiH i Republiku Srpsku.
Uloga Unije je pomoć na svim nivoima i već prije spomenuta komunikacija. Lokalne vlasti trebaju tražiti pomoć kada im treba, uključujući ostale organizacije na području migracija koje trenutno djeluju u Bosni i Hercegovini. Svakodnevno trebamo znati koliko je osoba koje traže azil, koliko ljudi spava po napuštenim objektima i šumama, gdje dolazi do povrede ljudskih prava itd, da možemo odmah reagirati i pomoći, kako ljudima koji traže sigurnost, tako i samoj državi.
Moram još dodati da Evropska unija podupire razvoj djelotvornijih strategija integracije, ali situacija nije ujednačena u svim državama članicama.
Na upit hoće li dolaskom Džoa Bajdena (Joe Biden) na mjesto predsjednika SAD doći do zajedničkog kursa EU i SAD-a prema BiH, Fajon je kazala da je predsjednik SAD čovjek koji dobro poznaje našu regiju, posebno Bosnu i Hercegovinu, te da zbog toga misli da je to već veliki napredak za saradnju.
- Unija i Amerika, kao i brojne međunarodne institucije, moraju povećati međusobnu saradnju, uzeti u kontekst lokalne aktere iz originalnih područja. Zajednički kurs bi svakako trebao postojati u smislu podržavanja i pomoći postkonfliktne obnove i institucionalnih reformi, naročito u području pravosuđa, vladavine prava i, naravno, poboljšanju socioekonomskih standarda - kazala je Fajon za RSE.
