Britanski naučnici koji rade na razvoju vakcine protiv novog soja koronavirusa najavljuju skorašnji početak kliničkih istraživanja.
Dok se svijet još bori s rješavanjem problema kašnjenja isporuke vakcine protiv Covida-19, laboratoriji u Velikoj Britaniji počeli su razvijati vakcine druge generacije usmjerena na proširenje zaštite od bolesti, piše Guardian.
Osim vakcine koja bi mogla pružiti imunološku odbranu protiv različitih sojeva virusa, naučnici istražuju i efikasnost vakcine koja bi mogla blokirati prijenos bolesti. Rade na projektu koji bi bio sličan vakcinisanju protiv gripe u smislu da bi se vakcina primila jednom godišnje i sadržavala bi kombinaciju nekoliko vakcina od kojih svaka štiti od drugačijeg soja virusa.
Trenutno dostupna cjepiva protiv Covida-19 mogu spriječiti zaražene osobe da se ozbiljno razbole, prevenirati hospitalizaciju i smrtni ishod. No, još nije poznato koliko su efikasna u blokiranju prijenosa virusa s jedne osobe na drugu.
- Nema naznaka kako bilo koja od novih varijanti uzrokuje ozbiljniju bolest od prvobitnog virusa. Međutim, postoje dokazi da bi neki od tih sojeva mogli biti bolji u inficiranju i stoga se proširiti u populaciji koja već ima razvijen djelimični imunitet nakon prirodne infekcije ili cijepljenja - rekao je virolog Univerziteta u Notingemu Džonatan Bol (Jonathan Ball).
Jedno od mogućih rješenja za taj problem je vakcina koja bi ciljala ne samo na protein šiljka, već i na N protein. Upravo na takvoj vakcini radi Bol sa svojim timom naučnika.
- Nadamo se kako će ovo rezultirati mnogo širim odgovorom imunološkog sistema i tako pružiti znatno bolji imunitet. I s obzirom na to što do sada znamo o pojavi sojeva virusa Covid, to bi nam moglo pomoći u jačanju zaštite od bolesti - dodao je Bol.
Univerzitet na projektu sarađuje s imunološkom kompanijom "Scancell". Ušli su u fazu proizvodnje nove vakcine te se nadaju da će uskoro krenuti s kliničkim istraživanjima.
- Plazmid koji čini temelj cjepiva već je korišten u drugim medicinskim tretmanima i pacijenti su dobro na njega reagirali - dodao je Bol.
Drugi tim stručnjaka na Univerzitetu u Bristolu okrenuo se malo drugačijem pristupu. Oni rade na razvijanju vakcine koja može potaknuti proizvodnju protivtijela u nosu i grlu.
- To je put kojim virus inficira osobu, što znači da ako posebno ciljate na stvaranje antitijela u sluznicama gornjih dišnih puteva, mogli biste pomoći u blokiranju virusa da nekoga zarazi ili da se prenese dalje. U osnovi biste stvorili antivirusni ekvivalent vojnicima plavih kaciga Ujedinjenih naroda koji kontroliraju ratne zone i sprečavaju invazije - objasnio je profesor pedijatrije na Medicinskom fakultetu u Bristolu, Adam Fin (Finn).
Da bi provjerili koliko je to uopće moguće ostvariti, počeli su mjeriti nivo antitijela u izlučevinama sluznica ljudi koji su primili različite vakcine.
- Uspoređujući jačinu ovih imunoloških reakcija, moći ćemo predvidjeti koliko su dobri u sprečavanju transmisije. Nakon toga, mogli bismo identificirati cjepiva koja najbolje mogu zaustaviti širenje virusa s jedne osobe na drugu, za razliku od sadašnjih cjepiva koja se prvenstveno procjenjuju s obzirom na to koliko dobro sprečavaju razvoj simptoma bolesti - rekao je Fin.
Profesorica imunologije Univerziteta "Surrey", Debora Dan-Volters (Deborah Dunn-Walters), složila se s tvrdnjom kako su u godinu postignuta nevjerovatna dostignuća u razvoju vakcine, ali su još daleko od kraja.
- Počeli smo s vakcinama koje nam pružaju možda otprilike dvije trećine zaštite od ozbiljnih bolesti i 50-postotnu zaštitu od prenošenja virusa. Moramo poboljšati te brojke. Imamo još puno posla dok ne pobijedimo Covid - rekla je Dan-Volters.
Velika Britanija do sada je vakcinisala trećinu odrasle populacije, a premijer Boris Džonson (Johnson) najavio je kako do kraja jula planiraju dati prvu dozu vakcine svim odraslim osobama u državi.