Profesor i politički analitičar iz Zagreba Žarko Puhovski tvrdi da, bez obzira koji kandidat pobijedi na predsjedničkim izborima, vanjska politika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u odnosu na Bosnu i Hercegovinu neće biti promijenjena.

- Malo više interesa bi mogao pokazati predsjednički kandidat Demokrata Džo Bajden (Joe Biden), dok aktuelni predsjednik i kandidat Republikanaca Donald Tramp (Trump) ni u proteklom mandatu nije imao interes za BiH - kazao je Puhovski za Fenu.

Tramp neće intervenirati

Smatra da je Bajden više za intervencije po svijetu, "kao što su Demokrate radile u vrijeme predsjednika Baraka Obame (Barack)", dok Trampa zanimaju samo Rusija, Kina i Srednji Istok.

- Ako Tramp pobijedi, on neće uopće intervenirati ni u kom pogledu, a ukoliko bude izabran Bajden moguće je više intervencija iz SAD - zaključio je Puhovski.

Na predsjedničkim izborima u Sjedinjenim Američkim Državama se određuje ko će četiri godine vršiti dužnost predsjednika, odnosno potpredsjednika SAD. Izbori se održavaju svake četvrte godine na izborni dan, koji je od 1845. utorak iza prvog ponedjeljka u novembru.

Kad Amerikanci glasaju za američkog predsjednika, oni zapravo glasaju za predstavnika stranke tog kandidata poznatog kao „izbornik“. Postoji 538 birača koji glasaju za predsjednika uime naroda u svojoj državi.

Svakoj državi dodijeljen je određeni broj takvih izbornih (elektorskih) glasova, na temelju broja kongresnih okruga koje imaju, plus dva dodatna glasa koja predstavljaju pozicije u Državnom senatu. Vašingtonu DC također su dodijeljena tri elektorska glasa, uprkos tome što u Kongresu nisu imali predstavnike.

Iskustvo iz 2016. godine

Za osvajanje predsjedništva potrebna je više od 270 glasova. Postupak nominiranja birača razlikuje se ovisno o državi i stranci, ali uglavnom se vrši na dva načina. Uoči izbora, političke stranke ili biraju birače na svojim nacionalnim konvencijama, ili za njih glasa centralni odbor stranke.

Izborna utrka gotovo uvijek djeluje u okviru sistema „pobjednik uzima sve“, u kojem kandidat s najvećim brojem glasova u državi polaže sve izborne glasove te države.

Naprimjer, 2016. godine Tramp je pobijedio Hilari Klinton (Hillary Clinton) na Floridi s razlikom od samo 2,2 posto, ali to je značilo da je dobio svih 29 presudnih elektorskih glasova na Floridi. Bez obzira na činjenicu da je Klinton imala vodstvo na nacionalnom nivou, Tramp je uspio ostvariti pobjedu u nekoliko manjih država.