Sukobi između armenskih i azerbejdžanskih snaga zbog sporne regije Nagorno-Karabah nastavili su se i u četvrtak, novim granatiranjem glavnog grada pokrajine uoči prvog sastanka međunarodnih posrednika u Ženevi.

Azerbejdžanski ministar vanjskih poslova Džejhun Bajramov (Jeyhun Bayramov) trebao se sastati s diplomatama iz Francuske, Rusije i Sjedinjenih Država, zemlje članice "grupe Minsk" koja pokušava pronaći rješenje za sukob u Karabahu, koji traje još od devedesetih godina prošlog vijeka, javio je AFP.

Armenski ministar vanjskih poslova neće prisustvovati ovom sastanku, nakon što je zvanični Jerevan isključio mogućnost razgovora između najviših diplomata dviju zemalja sve dok traju sukobi. Zohrab Mnatsakanian (Mnatsakanyan) će se umjesto toga u ponedjeljak sastati sa svojim ruskim kolegom u Moskvi.

Eksplozije i sirene oglasile su se u Stepanakertu, glavnom gradu regije Nagorno-Karabaha, koji je i dalje meta redovnog granatiranja.

Jaka bombardovanja uništila su mnoge kuće otkako su izbile borbe krajem prošlog mjeseca.

Vojni zvaničnici u Azerbejdžanu i Armeniji rekli su da su borbe nastavljene i u četvrtak, a obje strane tvrde da su nanijele velike gubitke, i istovremeno se međusobno optužuju za granatiranje civilnih područja.

Uz nove bombaške napade u Stepanakertu, Azerbejdžan je okrivio armenske snage za brojna ranjavanja i pogibije civila.

Armenski ombudsman za ljudska prava Artak Beglarian (Beglaryan) rekao je u srijedu za AFP da su obnovljene borbe raselile oko polovine od 140.000 stanovnika Karabaha i prisilile oko 90 posto žena i djece da pobjegnu iz svojih domova.

Ovaj sukob izbio je 27. septembra, a Azerbejdžan insistira da se ova regija mora vratiti pod njihovu kontrolu.

Nagorno-Karabah se odvojio od Azerbejdžana u ratu 1990-ih, u kojem je poginulo 30.000 ljudi. Armenski separatisti proglasili su nezavisnost, ali nijedna država nije priznala njihovu autonomiju i svjetski lideri ga i dalje priznaju kao dio Azerbejdžana.