Polovina stanovništva Nagorno-Karabaha raseljena je zbog sukoba te separatističke regije i Azerbajdžana, objavile su u srijedu vlasti u Stepanakertu.

Sukob koji je ruski predsjednik Vladimir Putin nazvao tragedijom ponovo je planuo 27. septembra. Crveni križ, nevladina udruženja i posrednik u krizi koji predstavlja Rusiju, Francusku i SAD osudili su posljednjih dana sve veći porast civilnih žrtava, no zaraćene strane odbijaju pozive za primirjem, javlja Hina.

- Jedanaestog dana borbi oko 50 posto stanovništva Nagorno-Karabaha je raseljeno, od kojih 90 posto čine žene i djeca - rekao je Artak Belgarian, dužnosnik te samoproglašene republike, dodavši da se radi o 70.000 do 75.000 raseljenih.

Nagorno-Karabah sveukupno broji oko 140.000 stanovnika, od kojih su 99 posto Armenci, dok su Azeri nakon rata devedesetih izbjegli.

Armenci optužuju Azerbajdžan da od petka konstantno bombardira njihov glavni grad Stepanakert, zbog čega je većina od 50.000 stanovnika napustila grad, a ostali su u skloništima.

Taj grad je cijelu noć s utorka na srijedu bio gađan raketama kalibra 300 mm iz višecijevnog raketnog lansirnog sustava Smerch, dizajniranog kako bi uništio ljudstvo, oklopna vozila u koncentriranim područjima, neprijateljsku tehniku, topništvo i zapovjedna područja te nanio veliku materijalnu štetu neprijatelju.

Novinar AFP javlja da su se potom, nakon kratkog jutarnjeg predaha, na grad obrušili dronovi.

Protuzračna obrana armenskih boraca pokušavala ih je oboriti, no bili su slabo vidljivi na oblačnom nebu. Cijelu noć su Stepanakertom odzvanjala uzbune.

No i Azerbajdžan optužuje svoje protivnike za gađanje civila, tvrdeći da je od početka neprijateljstava uništeno 427 domova u kojima je živjelo 1200 ljudi.