Posljednji jugoslavenski ministar vanjskih poslova Budimir Lončar bio je prvi karijerni diplomat koji se uspio popeti na najviši položaj u jugoslavenskoj diplomatiji. Danas živi na relaciji Preko (Ugljan) - Zagreb - Njujork.

Lončar je svoju ostavku na mjesto jugoslavenskog saveznog sekretara za vanjske poslove dao onog trenutka kada je shvatio da više ne može spriječiti rat. Kaže, "podnio sam je u pravom času, ali u zadnjem času". Odlučio je da se više ne vraća u Beograd i ostao u Njujorku u trenutku kada su granate počele padati na Sarajevo.

- Bio sam u kontaktu s hrvatskim, ali i ostalim ambasadorima u SAD, naročito onih iz nesvrstanih zemalja. Butros mi je pokazao pismo šefa tadašnje jugoslavenske misije u UN-u koje je iz Beograda izdiktirao Borisav Jović. Protestirali su što sam ušao u diplomatski sistem UN-a. Ghali je rekao da mu je pismo iz Beograda dodatni argument za moje imenovanje u Indoneziju - kazao je Lončar u intervjuu za "Jutarnji list".

Kazao je da nije pripadao najužem Titovom krugu, iako su imali dugogodišnju saradnju.

-  Ja nisam pripadao njegovom najužem krugu, međutim zbog moje uloge u nesvrstanoj politici, imao sam direktne susrete i razgovore s Titom. Po nalogu mog šefa Koče Popovića, izlagao sam direktno Titu o strateškim i aktualnim međunarodnim globalnim pitanjima. Istovremeno, moj tim je pripremao uglavnom sve značajnije Titove govore na međunarodne teme - kazao je.

Je li Vam bilo žao kada nije prošao Kočin prijedlog da postanete Titov najbliži suradnik, generalni sekretar u maršalatu?

Jugoslavija je imala veliku diplomatsku mrežu i brojne projekte širom svijeta.

-  Imali smo ogromnu korist od infrastrukturnih projekata po zemljama trećeg svijeta. A poslove smo dobivali zahvaljujući ugledu Tita i Jugoslavije. Budžet Ministarstva vanjskih poslova bio je 50 milijuna dolara, a budžet hrvatskog MVP-a danas iznosi 100 milijuna. Da, promijenila se vrijednost novca, ali jugoslavenska diplomacija nije bila skupa. Da se Ante Marković pojavio 10 godina ranije, Jugoslavija bi bila kvasac za mnoge stvari u Europskoj uniji, a on najpopularniji političar poslije Tita - rekao je za "Jutarnji list". 

Konstatira da danas postoje brojni problemi u zemljama nastalim raspadom Jugoslavije.

- Svi mi moramo biti svjesni da živimo na zajedničkom prostoru i da smo se opredijelili za Europu. Izmiješanost stanovništva mora biti shvaćena kao spona. Integracije kao što je Schengenski sporazum rješavaju problem manjina. Ali i danas postoje neka otvorena nacionalna pitanja. Više od 40 posto Mađara živi izvan Mađarske. Više od 50 posto Albanaca živi izvan Albanije. Od 25 do 30 posto Srba živi izvan Srbije. Nemoguće je napraviti novu teritorijalnu preraspodjelu, da se svi zadovolje - istakao je Lončar.