Najpoznatiji njemački virolog Hendrik Strik (Streeck), direktor Instituta za virologiju Univerziteta u Bonu, oštro se usprotivio povratku u lockdown kao rješenju za novi udar pandemije koronavirusa s kojim je suočen dio Evrope. Kako piše britanski Telegraph, Strik je ponudio savjet svim državama koje su krenule u smjeru nove karantenizacije: "smirite se, ne podliježite sveopćoj masovnoj histeriji".

- Vrijeme je da se prekine sa svim tim alarmizmom. Virus možemo nadmudriti koristeći naše znanje. Moramo shvatiti da će Covid-19 s nama biti jako dugo i moramo se naučiti živjeti s njim. Ne možemo nastaviti s prekidanjem naših normalnih života i paraliziranjem svega - izjavio je.

Profesor Strik, kako podsjeća Telegraph, podržao je prvi lockdown kada je bio uveden u Njemačkoj. U tom trenutku su stizali šokantni preliminarni podaci iz Italije i naučnici su se tek počinjali hvatati u koštac s Covidom. Princip opreza stoga je nalagao drakonske poteze. No, računica se tokom sljedećih mjeseci razvoja pandemije dramatično promijenila.

Virus, prema njemu, sada predstavlja manju opasnost iz niza razloga i danas princip opreza nalaže poteze u suprotnom smjeru, tj. zahtijeva kalibrirane mjere i hladnu glavu.

- Ja ne omalovažavam virus, ali ga ni ne preuveličavam. Moramo naći primjeren balans - kazao je ne želeći pritom ulaziti u detaljnije opservacije aktualne situacije u Velikoj Britaniji, koja je sve bliže drugoj nacionalnoj karanteni, pogotovo nakon što su tamošnji članovi naučnog savjeta Džonsonove (Johnson) vlade ustvrdili da državi prijeti čak 50.000 novozaraženih dnevno ako se ne poduzmu drastične mjere.

Ipak, upozorio je na lošu naviku pogrešnog tumačenja porasta broja slučajeva.

- Uvjeren sam da su promjene u ponašanju ljudi imale snažan utjecaj na zarazu. Ljudi se sada inficiraju s manjim dozama virusa zbog prakticiranja socijalne distance pa su im i kliničke slike blaže. Bolja higijena i mjere poput nošenja maski su smanjile te doze virusa. To je teško dokazati, ali imali smo istraživanja s drugim virusima čiji rezultati sugeriraju upravo to. Nije više dobro samo promatrati broj novih slučajeva zaraze. Morate gledati i šta se događa na bolničkim odjelima i na intenzivnim jedinicama. To je mnogo bolji vodič za ovu pandemiju - kaže Strik.

Telegraph navodi da u Britaniji opterećenost zdravstvenog sistem trenutno nije no blizu situacije u martu iako valja biti oprezan jer se broj teže oboljelih nakon porasta broja novozaraženih uvijek naknadno može povećati. Profesor Strik kaže da je sada prilično sigurno ustvrditi sljedeće: velika okupljanja u zatvorenim prostorima ubrzavaju širenje zaraze, ali odlazak u trgovinu ili kod frizera je rizik kojim se može upravljati.

U usporedbi sa Španijom (652 umrla s koronom na milion stanovnika), SAD-om (615), Velikom Britanijom (614), Italijom (591) i Francuskom (479), Njemačka je sa 113 preminulih na milion stanovnika primjer uspješne borbe s Covidom u zapadnom svijetu, ocjenjuje Telegraph. Njihov decentralizirani model prvi val je svladao brzo i efikasno uz ograničenu ekonomsku štetu.

Strik smatra da tajna leži ponajprije u pravodobnom testiranju i praćenju kontakata, visokom stepenu discipline, dobroj saradnji porodičnih doktora sa svojim pacijentima kao i općenitoj praksi među Nijemcima da ostanu doma ako su bolesni. On predlaže tzv. sistem semafora, odnosno uvođenje lokaliziranih mjera ovisno o tome gdje se situacija bude pogoršavala, tj. koja područja budu u zelenoj, žutoj ili crvenoj zoni. Boje bi pritom označavale popunjenost bolničkih kapaciteta. Sličnu verziju je nedavno uvela Austrije, piše Telegraph.

Njemački virolog je tokom prvog vala pandemije sa svojim timom proveo veliko istraživanje zaraze u Heinsbergu. Otkrio je da je ondje procijenjena stopa smrtnosti među inficiranima iznosila 0,37 posto, što je oko četiri puta više od gripe, ali i puno manje od 1 posto, što je stopa koja se spominjala u kontekstu 'koronakruzera' i Bergama.

On smatra da se stopa u međuvremenu smanjila na 0,30 posto zahvaljujući novim metodama liječenja, ranijem davanju kisika teže oboljelima i boljem sistemu praćenja kontakata. On, također, smatra da su prenapuhane tvrdnje tzv. 'lockdown jastrebova' da osobe koje prebole Covid imunost gube vrlo brzo zbog čega im je i sama pomisao na pojam kolektivnog imuniteta nedopustiva.

- Širom svijeta je zabilježeno više od 30 miliona zaraženih i samo dva slučaja reinfekcije. To vam govori da mora postojati trajniji imunitet. Znamo iz iskustva s drugim koronavirusima da možete dobiti zaštitu u vidu antitijela na godinu ili dvije, a ako poslije toga i obolite ponovno, imat ćete djelomični imunitet zahvaljujući T-stanicama tako da simptomi neće biti teški. Ne mislim da će Covid-19 biti drugačiji. Bit će jako zanimljivo posmatrati šta će se dogoditi u velikim gradovima u kojima je već zabilježeno puno zaraženih. Ne bi me iznenadilo da je u Njujorku već dosegnut učinkovit kolektivni imunitet, a možda i u Švedskoj - izjavio je profesor Strik.

Na kraju zaključuje da državne vlasti u borbi s pandemijom ne mogu pogriješiti sve dok se oslanjanju na zdrav razum i na detaljne analize o tome što predstavlja najmanje zlo. Klatno je u ovom trenutku, kaže, otišlo previše na stranu 'Covid neuroze' zbog čega su radikalno reducirani ključni UN-ovi programi za borbu protiv HIV-a i gladi u nerazvijenom svijetu što bi moglo dovesti i do nebrojenih smrtnih slučajeva.

- Strah je često koristan refleks, ali u ovoj situaciji je loš advokat. Ljudi su postali iracionalni, zaključio je, kako navodi Telegraph.