Sutkinja američkog Vrhovnog suda Rut Bader Ginsburg (Ruth), pravnica koja je stvarala historiju SAD, ikona feminizma i tek druga žena imenovana u najviši američki sud, čitavog se života borila protiv seksizma u karijeri koja ju je dovela na vrh američkog pravosuđa.

Ginsburg je umrla u petak u dobi od 87 godina.

Dugogodišnja zagovornica ravnopravnosti spolova šalila se da će u Vrhovnom sudu koji broji devet sudaca biti dovoljno žena tek "kada ih bude devet", piše BBC.

Nije popuštala ni u poznim godinama, ostajući žestoki neistomišljenik u prevladavajuće konzervativnom sastavu suda, čak i kad su njene periodične zdravstvene krize dovodile liberalnu Ameriku na rub straha.

Uprkos skromnom javnom profilu, poput većine vrhunskih sudaca, Ginsburg je nehotice postala ne samo slavna osoba, već heroina pop kulture, prenosi Hina.

Niska stasom Ginsburg će biti zapamćena kao velikan prava.

Skrivala trudnoću

Rođena u porodici židovskih imigranata u Bruklinu u državi Njujork 1933. godine u jeku Velike depresije. Pohađala je univerzitet Kornel, gdje je upoznala Martina Ginsburga na spoju dogovorenom naslijepo i ljubav je potrajala gotovo šest decenija do njegove smrti 2010. godine.

Par se vjenčao nedugo nakon njene diplome 1954. godine, a sljedeće su godine dobili kćerku Džejn (Jane). Dok je bila trudna, Ginsburg je degradirana na poslu u uredu za socijalno osiguranje - diskriminacija trudnica još je bila legalna u 1950-ima.

To iskustvo ju je navelo da prikrije drugu trudnoću prije nego što je 1965. rodila sina Džejmsa (James).

Godine 1956. Ginsburg je postala jedna od devet žena primljenih na Harvardski pravni fakultet u generaciji od oko 500 studenata. Zabilježeno je da je dekan tražio da mu njegove studentice kažu kako mogu opravdati zauzimanje mjesta muškaraca na njegovu fakultetu.

Studij je završila na pravnom fakultetu Kolumbija na koji se prebacila na zadnjoj godini studija.

Uprkos tome što je diplomirala kao jedna od najboljih u generaciji, Ginsburg nije dobila niti jednu ponudu za posao nakon završetka studija.

- Niti jedna advokatska firma u cijelom gradu Njujoku nije me htjela zaposliti - rekla je kasnije, dodajući da je bola oči po tri osnove: „Bila sam Židovka, žena i majka."

Posvetila se projektu proučavanja građanskog postupka u Švedskoj prije nego što je postala profesorica na pravnom fakultetu Rutgers, gdje je predavala neke od prvih kolegija o ženama i pravu.

Strateško

Godine 1971. godine Ginsburg je pred Vrhovnim sudom iznijela svoj prvi uspješan argument u predmetu koji se bavio time mogu li muškarci automatski imati prednost nad ženama kao izvršitelji oporuka.

Sud se složio s Ginsburg, što je prvi put da je Vrhovni sud ukinuo zakon zbog diskriminacije na temelju spola.

Godine 1972. Ginsburg je suosnovala Projekt za ženska prava pri Američkoj uniji građanskih sloboda (ACLU).

Iste je godine Ginsburg postala prva profesorica na pravnom fakultetu Columbia.

Ubrzo je bila glavni pravni savjetnik ACLU-a, pokrećući niz slučajeva rodne diskriminacije. Šest ih je zastupala pred Vrhovnim sudom, od kojih je pet pobijedila.

Usporedila je svoju ulogu s ulogom "odgojiteljice u vrtiću", objašnjavajući rodnu diskriminaciju isključivo muškom sudskom vijeću.

Njen je pristup bio oprezan i vrlo strateški. Zalagala se za ukidanje seksističkih zakona i politika jedan po jedan, umjesto da riskira tražeći od Vrhovnog suda da zabrani sve propise koji muškarce i žene tretiraju nejednako.

Kasnije je rekla da joj je vođenje pravne strane ženskog pokreta u tom periodu - decenijama prije dolaska u Vrhovni sud - najvažniji profesionalni rad.

Godine 1980. Ginsburg je nominirana za Apelacijski sud Sjedinjenih Država za okrug Kolumbija kao dio napora predsjednika Džimija Kartera (Jimmy Carter) da diverzificira savezne sudove.

Iako su Ginsburg često prikazivali kao liberalnu pravnicu, njeni dani na tom žalbenom sudu bili su obilježeni umjerenošću.

Značajne odluke

Predsjednik Bil Klinton (Bill Clinton) 1993. nominirao ju je za Vrhovni sud i Ginsburg je postala druga žena u tom najvišem sudu, nakon Sandre Dej Okonor (Day O'Connor), koju je 1981. nominirao predsjednik Ronald regan (Reagan).

Među njenim najznačajnijim, najranijim slučajevima bio je "Sjedinjene Države protiv Virdžinije" koji je srušio politiku prijema samo za muškarce u vojni institut Virdžinija.

- Nijedan zakon ili politika ne bi trebali uskratiti ženama „puni status državljanstva - jednaku priliku da teže, postižu, učestvuju i doprinose društvu na temelju svojih individualnih talenata i sposobnosti - napisala je u tom predmetu Ginsburg.

Tokom rada na Vrhovnom sudu Ginsburg se znatno pomaknula ulijevo i ne jednom bez dlake na jeziku kritizirala stajališta kolega na Vrhovnom sudu.

Ginsburg se 2015. godine priklonila većini u dva značajna slučaja - oba su predstavljala pobjedu američkih liberala.

Bila je jedan od šest sudaca koji su podržavali ključnu komponentu Zakona o pristupačnoj zaštiti iz 2010. godine, poznatog kao Obamacare.

U drugom slučaju, stala je na stranu većine 5-4, legalizirajući istospolne brakove u svih 50 država.

Za Donalda Trampa (Trump), prije nego što je osvojio predsjednički mandat, rekla je da je "lažnjak", no kasnije je izrazila žaljenje zbog tih riječi, prenio je CNN.