Manaus, brazilski velegrad u srcu Amazone, posljednjih sedmica bilježi neočekivani pad broja smrti i novozaraženih covidom-19 unatoč tome što se njegovi stanovnici nisu pridržavali nikakvih propisanih epidemioloških mjera.

Neki znanstvenici ovu pojavu tumače mogućim približavanjem kolektivnom imunitetu. Kolektivni imunitet stiče se kada se dovoljan broj ljudi procijepi tako da virus teško nailazi na nove osjetljive ljude koje bi mogao zaraziti pa njegovo širenje posustaje odnosno prestaje.

Još prije nekoliko mjeseci taj brazilski grad od 1,8 miliona ljudi bio je katastrofalan primjer posljedica negiranja opasnosti koju predstavlja pandemija. Tom negiranju svojom je politikom ponajviše pridonio kontroverzni desničarski brazilski predsjednik Žair Bolsonaro (Jair Bolsonaro).

Snimke svakodnevnog kopanja masovnih grobnica u Manausu, napravljene uglavnom dronovima, obilazile su svijet. Sredinom aprila lokalne vlasti su pokušale uspostaviti karantenu, ali njihove su preporuke odbijene, a ljudi su nastavili obolijevati i umirati. Na vrhuncu krize u maju dnevno se pokapalo stotinjak ljudi, oko pet puta više nego što je uobičajeno. Unatoč svemu nije bilo karantene, nisu se nosile maske, niti se držala preporučena fizička distanca. Od posljedica covida-19 umrlo je najmanje 3300 ljudi (to je broj potvrđenih slučajeva).

U julu i početkom avgusta broj novih zaraza je konačno pao, a s njime i broj smrtnih slučajeva. Budući da se u ponašanju građana nije promijenilo ništa esencijalno, znanstvenici su iznijeli hipotezu prema kojoj je ovaj teško pogođeni grad došao nadomak kolektivnog imuniteta tako da je širenje virusa počelo posustajati.