Kada je 2016. godine kuvajtski ministar finansija Anas Al-Saleh primijetio da je vrijeme da zemlja smanji potrošnju i pripremi se za život nakon nafte, ismijavalo ga je cijelo stanovništvo, uvjereno u beskrajni protok petrodolara. Četiri godine kasnije, jedna od najbogatijih zemalja na svijetu bori se da preživi, izvještava Bloomberg.

Kriva je cijena nafte: čak i trenutnih 40 dolara po barelu za zemlju je vrlo malo. Situaciju pogoršava pandemija koronavirusa, globalna želja za prelaskom na zelene izvore energije, kao i sukob između parlamenta i kuvajtske vlade.

Prognoziraju da bi budžetski deficit Kuvajta 2020. mogao doseći 46 milijardi dolara. Država ima 550 milijardi dolara ušteđevine pohranjene u fondu za buduće generacije - četvrtom najvećem rezervnom fondu na svijetu.

Diranje fonda budućih generacija, čiji je cilj osigurati prosperitet nakon završetka naftnog razdoblja, kontroverzan je prijedlog.

Bez ekonomskih reformi, međutim, taj će novac biti dovoljan samo 15-20 godina.

Fond bogatstva već je priskočio u pomoć, kupujući posljednjih sedmica više od 7 milijardi dolara imovine iz riznice. Parlament je odobrio planove za zaustavljanje godišnjeg prijenosa 10 posto prihoda od nafte u fond, oslobađajući dodatnih 12 milijardi dolara, ali nedovoljno za pokrivanje budžetskog deficita. Vlada će se još uvijek morati zaduživati.

Za razliku od susjedne Saudijske Arabije, koja pokušava diverzificirati svoju ekonomiju, Kuvajt je i dalje ovisan o mineralima. Oko 80 posto stanovništva zemlje radi u javnom sektoru, pa plaće i subvencije čine 75 posto sve državne potrošnje.