Južna Amerika je zajedno s SAD već sedmicama epicentar pandemije koronavirusa. Ali svako pravilo ima svoj izuzetak, a u ovom slučaju je to Urugvaj.

U poređenju s mnogim drugim južnoameričkim državama, ova mala zemlja se može pohvaliti odličnim rezultatima, piše "Deutsche Welle". 

Prema Evropskom centru za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), od 13. marta, kada je pandemija službeno počela, Urugvaj je imao samo 1.516 zaraza i 42 smrtna slučaja. Koju strategiju slijedi Urugvaj kako bi izbjegao krizu u kojoj se nalaze njihove komšije?.

Stručnjaci koje je upitao DW naglašavaju da se radi različitim faktorima, i da, kao što je često slučaj u borbi protiv epidemija, oni nisu ograničeni samo na područje zdravstva. 

- U početku je želja za nacionalnim jedinstvom bila presudna. Svi ključni akteri su se udružili kako bi se sveobuhvatno borili protiv pandemije - rekao je za DW Giovanni Escalante, predstavnik Panameričke zdravstvene organizacije u Urugvaju.

Pored toga, Urugvaj je uvijek imao dobar sistem aktivnog epidemiološkog nadzora.

Neviđeni koncenzus

Gonzalo Moratorio, profesor na Naučnom fakultetu Univerziteta Republike, rekao je za DW da „između donositelja političkih odluka, nauke i akademskog svijeta postoji neviđeni konsenzus". 

To je stručnjacima za borbu protiv pandemije olakšalo rad, što je aspekt koji su druge države zanemarile.

Prema studiji objavljenoj prije nekoliko dana, u prva tri mjeseca pandemije u Urugvaju nije bilo više od pet karika u lancu prijenosa zaraze. U većini slučajeva, lanac prijenosa zaustavljen je poslije druge karike. 

Escalante kaže da je Urugvaj „stekao ogromno i dragocjeno iskustvo u borbi protiv epidemije ospica koja se dogodila 2019." Vlasti su tada odgovorile sveobuhvatnim programom vakcinisanja i uspjele situaciju dovesti pod kontrolu.

Ali epidemiološko praćenje je samo dio snažnog zdravstvenog sistema za koji oba stručnjaka vjeruju da djeluje kao živi zid. 

- Radi se o jednom od najotpornijih zdravstvenih sistema u Južnoj Americi u koji se održivo ulaže već decenijama - kaže Escalante. 

Politički konsenzus o društvenom značaju takvog zdravstvenog sistema objašnjava zašto je preživio sve političke uspone i padove.

- Ovdje u Urugvaju postoji mišljenje da novac za zdravstvo nije trošak, nego investicija - objašnjava predstavnik Panameričke zdravstvene organizacije.

Zdravstvena politika

Pored ambiciozne zdravstvene politike, velika su ulaganja i u obrazovanje i socijalnu politiku. Urugvajski socijalni sistem je u regiji uzor za oblasti kao što su briga o maloj djeci, o starijim osobama i osobama kojima je potrebna njega. Pored toga, ta zemlja je bila prva u Južnoj Americi koja je, uprkos pandemiji, dozvolila povratak u škole.

I konačno, ali ne i najmanje bitno, demografija zemlje također igra važnu ulogu. Gonzalo Moratorio naglašava da rijetka naseljenosti u zemlji pogoduje kontroli epidemije. Koncentracija stanovništva je nešto manja od 20 ljudi po kvadratnom kilometru. 

Pored toga, glavni grad Montevideo, u kojem živi oko polovine od 3,5 miliona Urugvajaca, jest „grad koji je uspio da u javnom prostoru održi ravnotežu zelenih površina i betona i asfalta".

Pravila razmaka oblikuju svakodnevni život i u Urugvaju. Disciplina stanovništva do sada je bila takva da je prisilna karantena bila nepotrebna. Međutim, i ovdje se bilježi porast usamljenosti, depresija i mentalnih bolesti. 

Uprkos uspjesima, situacija se može promijeniti u svakom trenutku.

- Sve dok komšije poput Brazila ne budu u stanju pandemiju staviti pod kontrolu, saradnja na granicama ostaje još jedan prioritet - kaže Gonzalo Moratorio. 

Jedan od najvećih izazova je poboljšanje mogućnosti dijagnostike i upozoravanja.

Urugvaj je jedna od najmanjih zemalja u Južnoj Americi, ali i jedna od politički i ekonomski najstabilnijih. Ističe se visokom stopom pismenosti stanovništva, brojnim srednjim staležom i relativno ravnomjernom raspodjelom nacionalnog bogatstva.