Predsjednički mandat Donalda Trampa već je proizveo dugu listu štiva za čitanje, ali najnovije izdanje bivšeg savjetnika za Nacionalnu bezbjednost Džona Boltona privuklo je više pažnje od većine, imajući u vidu visoki status autora i prirodu njegovih tvrdnji. 

Njegovo djelo - „Soba u kojoj se sve desilo" - opisuje predsjednika koji ne poznaje osnovne geopolitičke činjenice i čije su odluke često motivisane željom za reizborom. Trampovi kritičari su se zapitali zašto se Bolton nije oglasio tokom saslušanja u procesu opoziva, dok je sam predsjednik bivšeg glavnog savjetnika za pitanja bezbjednosti nazvao „nesposobnim" i „dosadnom matorom ludom".

Bijela kuća pokušava da zaustavi objavljivanje ove knjige, ali američki mediji su se dokopali primjeraka koji su štampani unaprijed i počeli da objavljuju odlomke iz nje. Evo nekih od najatraktivnijih navoda.

1. Tramp je želio da mu Kina pomogne za reizbor

U knjizi Bolton opisuje sastanak između predsjednika Trampa i njegovog kineskog kolege Sija Đinpinga na samitu G20 u Japanu prošle godine. Američki predsjednik je „neočekivano skrenuo razgovor na predstojeće američke predsjedničke izbore, aludirajući na kinesku ekonomsku moć i zamolivši Sija da mu pomogne da on pobjedi". „On je istakao važnost farmera i povećane kineske kupovine soje i pšenice posle eventualne izborne pobede." Poljoprivreda je jedna od najvažnijih industrijskih grana u državama Srednjeg zapada koje su pomogle da Tramp pobjedi na predsjedničkim izborima 2016. godine.

2. Izjavio da su logori za internaciju „pravi potez"

Odnos Kine prema Ujgurima i drugim etničkim manjinama doveo je do osude međunarodne zajednice. Smatra se da se u logorima u regionu Sinđijang drži oko milion ljudi. U srijedu je predsjednik Tramp odobrio sankcije protiv kineskih zvaničnika koji su učestvovali u masovnim zatvaranjima, izazvavši ljutitu reakciju Kine. Ali u Boltonovoj knjizi, dok je Si branio podizanje logora, američki predsjednik je sugerisao da odobrava poteze Kine.

- Prema našem prevodiocu - napisao je Bolton, „Tramp je rekao da bi Si trebalo da nastavi sa podizanjem logora, što je on smatrao pravim potezom."

3. Tramp je nudio „lične usluge diktatorima"

Kineski lider nije jedini autokrata za kog Bolton tvrdi da mu se američki predsednik umiljavao. Tramp je bio spreman da se umiješa u krivične istrage „kako bi pružio lične usluge diktatorima koji su mu se dopadali", napisao je Bolton.

Prema knjizi, Tramp je nudio da pomogne turskom predsjedniku Redžepu Tajipu Erdoganu 2018. godine u američkoj istrazi nad turskom kompanijom zbog potencijalnog kršenja sankcija protiv Irana.

Kaže se da je američki predsednik pristao da „reši tu stvar" i da je tvrdio su tužioci „Obamini ljudi".

4. Demokrate je trebalo da idu dalje u naporima za opoziv

U knjizi Bolton potvrđuje navode demokrata da je Tramp želoo da ukine vojnu pomoć Ukrajini kako bi izvršio pritisak na nju da pokrene istragu protiv njegovog rivala Džoa Bajdena. Ta tvrdnja je pokrenula proces opoziva protiv Trampa. Međutim, Bolton u knjizi kritikuje demokrate, rekavši da su oni počinili „nemar u procesa opoziva", usredsredivši se samo na Ukrajinu. On tvrdi da bi, da su proširili istragu, više Amerikanaca bilo ubjeđeno da je predsjednik Tramp „počinio teške zločine i prekršaje" zbog kojih mora da napusti funkciju. Bolton ne kaže da li su te nove optužbe koje iznosi prekršaji zbog kojih bi predsjednik mogao da se opozove.

On je odbio da svjedoči u tom procesu dok se ovaj vodio u Predstavničkom domu krajem prošle godine, a potom su republikanci blokirali njegovo pojavljivanje u Senatu. Tramp kaže da uzima lijek hidroksihlorohin za koji nije dokazano da lječi koronavirus.

5. Tramp je sugerisao da želi da ostane na vlasti duže od dva mandata

Da se malo vratimo na Trampove razgovore sa Sijem Đinpingom. Bolton tvrdi da je Tramp rekao kineskom lideru da Amerikanci žele da on izmeni ustav kako bi mogao da ostane na vlasti duže od dva mandata.

- Jedan od istaknutijih momenata usledio je kad je Si rekao da želi da sarađuje sa Trampom narednih šest godina, a Tramp mu je na to odgovorio da narod smatra da ustavno ograničenje za predsednike treba da se ukine u njegovom slučaju - napisao je u odlomku koji je objavio Vol strit žurnal.

- Si je rekao da Amerika prečesto održava izbore, zato što on prosto ne želi da mora da se prebacuje na nekog drugog sa Trampa, koji je sve vreme klimao s odobravanjem."

6. Tramp nije znao da je Velika Britanija nuklearna sila…

Velika Britanija je treća zemlja sveta poslije SAD i Sovjetskog Saveza koja je testirala atomsku bombu, i to 1952. godine. Ali da je Velika Britanija članica malog kluba nuklearno naoružanih zemalja čini se da je bila novost za predsjednika Trampa.

U jednom odlomku pominje se sastanak iz 2018. godine sa tadašnjom britanskom premijerkom Terezom Mej na kom je jedan zvaničnik pomenuo Britaniju kao nuklearnu silu.

Tramp je navodno odgovorio: „Oh, a vi ste nuklearna sila?"

Opaska, rekao je Bolton, „nije bila izgovorena kao šala."

7. ...ili da li je Finska deo Rusije

Bolton kaže da su postojala i druge rupe u znanju predsjednika Trampa.

Prije sastanka sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u glavnom gradu Finske Helsinkiju, priča se da je pitao je li Finska „neka vrsta ruskog satelita".

Prema Boltonu, obaveštajni brifinzi nisu bili „previše od koristi", jer je tokom većine njih „ovaj govorio duže od onih koji su podnosili izvještaje, često o stvarima koje nemaju nikakve veze sa temom."

8. Bio je zapravo veoma blizu da izađe iz NATO

Predsednik Tramp je dosledan kritičar vojnog bloka NATO, pozivajući druge zemlje članice da povećaju ulaganja.

Uprkos tome, SAD su i dalje članica, ali Bolton kaže da je na samitu NATO 2018. godine Tramp praktično bio već odlučio da napusti alijansu.

„Izaći ćemo i nećemo braniti one koji nisu platili", rekao je predsednik, prema Boltonu.

9. Invazija Venecuele bila bi „kul"

Jedna od najvećih glavobolja u spoljnoj politici za Trampovu administraciju jeste Venecuela, a SAD su žestok protivnik njenog predsjednika Nikolasa Madura.

U raspravama na ovu temu, predsjednik Tramp je izjavio kako bi bilo „kul" izvršiti invaziju na Venecuelu i da je ova južnoamerička zemlja „praktično deo Sjedinjenih Država". Bolton piše da je u telefonskom razgovoru iz maja 2019. godine, ruski predsjednik Vladimir Putin izveo „briljantnu demonstraciju propagande iz vremena sovjetske države".

On je uporedio venecuelanskog lidera opozicije Huana Gvaida sa demokratskom kandidatkinjom za predsjednicu na izborima 2016. godine Hilari Klinton, što je „uglavnom razuvjerilo Trampa".

Putinov cilj bio je da zaštiti saveznika predsjednika Madura, piše Bolton. Tramp je 2018. godine proglasio levičara Madura diktatorom i uveo mu sankcije, ali se ovaj ipak održao na vlasti. U intervjuu za ABC Njuz koji će u celosti biti emitovan u nedelju, Bolton je za Trampa rekao: „Mislim da Putin misli da Tramp igra kako ovaj svira."

10. Čak mu se i saveznici podsmjevaju

Boltonova knjiga navodi nekoliko primera kako se sami zvaničnici Bele kuće podsmevaju predsedniku Trampu. On opisuje disfunkcionalnu Belu kuću, čiji sastanci više liče na dečji „rat hranom" nego na promišljene pokušaje kreiranja politike.

Kad je on prvi put stigao u Belu kuću, tadašnji šef protokola Džon Keli ga je upozorio: „Ovo je veoma loše mesto za rad, kao što ćete se uskoro i sami uveriti."

Čak je i državni sekretar Majk Pompeo, koji se smatra lojalnim predsjedniku, napisao poruku u kojoj za predsjednika kaže da „mnogo s..e".