Italijanski mediji su u četvrtak objavili pismo predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lejen (Von der Leyen) u kojem se izvinjava Italiji zbog zakasnjele reakcije EU na pandemiju koronavirusa.

Italijanska "La Repubblica" piše da je naziv pisma "Izvinjavam se, mi smo s vama", u kojem je Fon der Leyen istakla kako je Italija pogođena koronavirusom više nego bilo koja druga evropska zemlja, zbog čega je na hiljade ljudi ostalo bez svojih najmilijih, a ljekari u suzama pokušavaju spasiti živote svih onih koji su zaraženi. 

- Ali Italija je isto tako postala i najveći izvor inspiracije za sve nas. Hiljade Italijana među kojima su brojni volonteri i medicinsko osoblje, odazvali su se pozivu vlade i požurili pomoći najteže pogođenim regijama. Modna industrija sada proizvodi zaštitne maske, a mnoge kompanije dezinfekciona sredstva. Muzike s balkona ispunile su napuštene ulice zagrijavajući srca miliona ljudi - započela je Ursula. 

Spomenula je italijansko zajedništvo te navela kako upravo solidarnost može pomoći da se izađe iz navedene krize, kako među ljudima, tako i među državama.

- Danas se Evropa mobilizira zajedno s Italijom, ali nažalost to nije uvijek bio slučaj. Mora se priznati da je većina u prvim danima krize vodila brigu samo o vlastitim nacionalnim problemima, a da se nije razmišljalo o tome da pandemiju možemo pobijediti samo kao Unija. Sve je to izazvalo mnogo štete koja se mogla izbjeći. U međuvremenu, Evropa je promijenila svoj tempo. Učinili smo sve što je bilo u našoj moći kako bi evropske zemlje razmišljale kao tim i osigurale koordiniran odgovor na zajednički problem. I priznajem da je najviše solidarnosti viđeno u Evropi nego bilo gdje na svijetu - napisala je.

Dodala je da Evropa sada ispravlja greške koje je napravila u proteklom periodu te da sada 25 zemalja šalje milione zaštitnih maski Italiji i Španiji, ali nije spomenula korona obveznice ni drugi potencijalni fiskalni odgovor.

- I nastavit ćemo raditi još više. Jučer je Evropska komisija najavila novu ekonomsku inicijativu, "evropska otpuštanja". Trenutno milioni Italijana ne mogu raditi, ali isto tako ne mogu prestati plaćati račune niti kupovati. Kompanije i dalje isplaćuju plate čak i ako posao stane počevši od građevinskih kompanija preko praznih hotela, velikih industrija do obrtnika. Hiljade jakih i zdravih kompanija nalaze se u poteškoćama zbog koronavirusa. Potrebna im je podrška kako bi prevladali trenutnu krizu, a Evropa intervenira kako bi im pomogla - dodala je. 

Napisala je da će blok uspostaviti fond od 100 milijardi eura za finansiranje plata radnicima sa smanjenim radnim vremenom.

- Ova evropska podrška pomoći će očuvanju radnih mjesta, čak i u vrijeme krize. Kada se karantin završi, a potražnja i narudžbe ponovo počnu rasti, ti isti ljudi moći će se vratiti na posao punim radnim vremenom. A to je neophodno za što brže pokretanje motora evropske ekonomije. Ova inicijativa dio je većeg paketa. Jučer smo također predložili da se svaki euro koji je još dostupan u godišnjem budžetu EU potroši za rješavanje krize. Pomoći ćemo poljoprivrednicima i ribarima, koji svakodnevno hrane naš kontinent. Istovremeno, Evropska investicijska banka pomaže evropskim kompanijama, posebno malim i srednjim preduzećima, da pronađu potrebna sredstva za ovo trenutno stanje - istakla je predsjednica Evropske komisije.

Na kraju pisma je naglasila da je ovo stanje test za Evropu koja sebi ne smije priuštiti neuspjeh. Dodala je da će se odluke koje sada donesu pamtiti godinama.

- One će oblikovati sutrašnju Evropu, a vjerujem da ona može izaći snažnija iz ove situacije, samo moramo donijeti ispravne odluke - ovdje i sada. Već smo izveli neke hrabre akcije, ali još će ih trebati. Svi bismo radije živjeli u boljim vremenima, ali danas možemo odlučiti kako reagirati. Mislim na Evropu koja se zasniva na solidarnosti, našoj najvećoj nadi i ulaganju za budućnost - zaključila je Ursula fon der Lejen.

Podsjećamo, Italijani su na samom početku bili ljuti, jer su im i Francuska i Njemačka odbile poslati zaštitnu medicinsku opremu, a osjećaj napuštenosti pojačao se kada su Njemačka i Nizozemska odbile poziv na zajednički evropski instrument duga, tzv. korona obveznice.