Prije šest sedmica niko nije razmišljao odakle dolazi hrana koju jedemo, a sada svi o tome pričaju. Širom EU masovno propadaju prinosi, jer jeftini sezonci iz istočne Evrope i Afrike sada se ne mogu uvesti preko granice. Riječ je o stotinama hiljada radnika, koje pokušavaju zamijeniti domaći berači. Ali prijavljuje se veoma mali broj ljudi, a većina njih nema znanja za taj posao, jer ga nikad nisu radili.
Sa zatvaranjem granica zbog pandemije koronavirusa, postalo je veoma vidljivo do koje mjere Evropa, od Španije do Švedske, zavisi od sezonskih radnika „uvezenih“ iz istočne Evrope i Afrike. Poljoprivrednici na Starom kontinentu masovno ostaju bez radnika, a voće i povrće truli. Tako u u Njemačkoj ogromna količina trune pod zemljom. U Velikoj Britaniji, iako se ova otočka država više ne osjeća kao dio EU, situacija je ista. Nema radnika koji bi pobrali maline, ili izvadili krompir iz zemlje, prenosi BiF.
Evropa, svakako, neće ostati bez hrane, ali bez jeftine radne snage iz istočnoevropskih država, bogatije evropske zemlje riskiraju gubitak prinosa. Voće i povrće uglavnom mora da se bere ručno, a ako se to ne uradi brzo truli.
Njemačka zavisi od 300.000 sezonskih radnika koji tokom proljeća i ljeta rade u polju, a sezona počinje krajem aprila. Budući da njihov dolazak iz drugih zemalja nije moguć, hiljade Nijemaca su se prijavile za taj posao. Preciznije, prijavilo se 16.000 građana Njemačke, ali je to daleko manje od potrebnog broja sezonaca. Satnica berača iznosi 9,35 eura, što je jednako minimalnoj satnici u Njemačkoj.
U Francuskoj se prijavilo oko 40.000 ljudi za rad na imanjima. Inače, francuski trgovački lanci kupuju hranu isključivo od tamošnjih poljoprivrednika. Međutim, francuskim poljoprivrednicima potrebno je čak 200.000 sezonskih radnika. Sada ih ima 40.000, od kojih većina nikad nije radila takav posao. Izgleda da će teško uspjeti da u potrebnom roku poberu svo voće i povrće, da pomuzu sve krave i da pri tom ne naprave nikakvu štetu, komentira se u tekstu.
Španski region Uelva, inače najveći proizvođač borovnica u Evropi, ostao je bez čak 9.000 sezonskih radnika iz Maroka. Tamošnji poljoprivrednici se žale da će im zbog toga propasti 80 posto dosadašnje proizvodnje.
Ipak, najgore je u Italiji, budući da je ova zemlja epicentar pandemije u Evropi. Otprilike četvrtinu italijanskog voća i povrća pobere oko 370.000 sezonskih radnika koji uglavnom dolaze iz istočne Evrope. Oni sada neće doći, a svega 2.000 ljudi iz Italije se javilo da ih zamijeni.
Prije šest sedmica niko nije razmišljao odakle dolazi hrana koju jedemo, a sada svi o tome pričaju, zaključuje „New York Times“.
