Radiosondom su početkom januara ove godine provedena mjerenja u centralnim slojevima stratosfere, koja se prostire 50-55 kilometara iznad Zemljine površine.
Mjerenja provedena nad islandskom prijestonicom Rejkjavikom, pokazala su najnižu temperaturu u stratosferi u posljednjih 40 godina, čak 96 stepeni. Ovaj podatak svjedoči o lošem stanju u kojem se trenutno nalazi polarni vrtlog u stratosferi.
Nekoliko sedmica poslije, postignut je novi rekord u pogledu niske temperature, ali ovog puta u nižim slojevima stratosfere, na visini između 18 i 20 kilometara. Prilikom jednog ispitivanja, provedenog u Svalbardu, arhipelagu u Arktičkom okeanu sjeverno od Evrope, izmjerena je temperatura od -85 Celzijevih stepeni u nižim slojevima stratosfere.
U slučaju Sjevernog pola, temperatura obično nije dovoljno hladna da bi se ovi oblaci formirali. Ipak, trenutni pokazatelji svjedoče o kritičnom stanju ozona. Sunčeva svjetlost stiže do Sjevernog pola krajem februara, odnosno početkom marta, te uz prisustvo polarnih oblaka, u stratosferi može pokrenuti proces uništenja ozona.
Ozonska rupa nad Sjevernim polom i dalje je manja od one nad Južnim, ali je svakako nesvojstvena za sjevernu hemisferu. Uzročnik je drastično zahlađenje polarnog vrtloga, dok se i snaga vjetra unutar njega neuobičajeno povećala. Vrtlog će početi nestajati s dolaskom proljeća, jer će temperatura sigurno narasti. Ovaj proces povlačenja vrtloga može biti postupan ili se javiti kao naglo povećanje temperature. Riječ je o prirodnom događaju koji se zove "posljednje zagrijavanje" (eng. ''Final Warming").
Posljednje zagrijavanje, inače, ne utječe na klimu, ali isto neće važiti i ove godine zbog prisustva tako snažnog polarnog vrtloga. Zbog toga je neizvjesno kakvo nam proljeće predstoji. Posljednje zagrijavanje može utjecati na vremenske prilike sve do početka ljeta.
A da će proljeće pred nama, barem u dijelovima Evrope, biti ekstremno, potvrdio je i "AccuWeather" u svojoj sezonskoj prognozi.
Najavljuju kako će se natprosječno toplo vrijeme nastaviti u većem dijelu Evrope, ali i kako nas očekuju razdoblja ekstremnih vremenskih uvjeta i oluja.
Nakon zime koju nije obilježilo dugotrajno hladno vrijeme, proljeće će nastaviti taj trend u cijeloj Evropi.
Dok se za cijeli kontinent predviđaju prosječne ili natprosječne temperature, najduža razdoblja topline osjetit će se od Pirinejskog poluotoka pa sve do Njemačke i južnih dijelova Ujedinjenog Kraljevstva.
- Oni koji provode vrijeme vani, morat će se pripremiti na rani početak sezone alergija, jer produžena toplina uzrokuje rano cvjetanje bilja i povećanje peludi - rekao je meteorolog "AccuWeathera" Tajler Rojs (Tyler Roys).
Toplina će se u nekim zemljama pretvoriti u neugodnu vrućinu pred kraj proljeća.
