Alma Zadić je nervozna kada stoji blizu velikih prozora u svojoj kancelariji. Otkako je postala austrijska ministrica pravde, upućene su joj neumoljive prijetnje. „Metak je rezerviran za vas“, nedavno joj je poručeno. Nekoliko sati nakon što je prošlog mjeseca položila zakletvu, Zadić je dobila policijsku zaštitu, ovako je američki ''New York Times'' započeo priču o prvoj ministrici u vladi Austrije, a koja nije rođena u toj zemlji.

Kćerka bosanskih izbjeglica i članica partije Zelenih Zadić ušla je u politiku prije tri godine s jasnim ciljem: boriti se protiv utjecaja krajnjih desničara, navodi ''New York Times''. 

U članku o austrijskoj ministrici bh. korijena ističu kako je u Beč stigla iz Bosne i Hercegovine kada je imala deset godina. Danas je otpužena da brani politiku koju su ranije kreirali desničari da bi efektivno spriječili ljude poput njenih roditelja da uđu u zemlju. 

Ukratko, to je moralna dilema s kojom se "proizbjeglički" Zeleni suočavaju nakon koaliranja s konzervativcima kancelara Sebastina Kurza. Zeleni su zamijenili desničarsku Slobodarsku stranku te stavili klimatske promjene na dnevni red. Međutim, oni postaju i saučesnici u imigracijskoj politici Kurza.

Zadić je pametna, mlada, idealistica, pobjednica i ponosna nositeljica bosansko-austrijskog identiteta, navodi ''New York Times'', koji je u jednom dijelu porede s političarkom Aleksandrijom Okasio-Kortez (Alexandria Ocasio-Cortez) iz SAD.

Njena priča je u mnogo čemu moderna bajka - djevojka iz izbjeglištva koja postiže izvrsne rezultate u školi te brzo napreduje u karijeri, izabrana je u parlament i postala visoka članica kabineta sa 35 godine. Ali ono što je Zadić učinilo herojem kod jednih, pretvorilo je u metu kod drugih, navodi autorica teksta Katrin Benhold (Bennhold).

- Sada stranci dobivaju ministarske položaje. Propadanje Austrije - navodi se jedan Twitter post kao primjer.

Cijena prelaska u vladu bila je visoka, kako osobno tako i politički, priznala je Zadić u intervjuu za ''New York Times''. Međutim, ona priznaje da bi ustupanje mjesta za krajnje desničare bila mnogo viša cijena.

Zadić naglašava da čini razliku ko je u vladi.

Ona se prisjetila da je bila tinejdžerka 2000. godine kada se konzervativnoj vladi, pod vodstvom Jorga Haidera, prvi put pridružila Slobodarska stranka. Tada su ostale evropske prijestonice zamrznule diplomatske odnose s Bečom, a njeni roditelji plašili su se da bi mogli biti deportirani.

- Bila sam i dalje mlada, ali mogla sam to osjetiti. Znam da su moji roditelji strahovali šta će se nama desiti - kaže Zadić.

U razgovoru za ''New York Times'' Zadić ističe kako je njena prošlost bila nevažna dok je radila kao uspješna advokatica. Međutim, kada se odlučila ući u politiku 2017. godine, kaže kako je sve stiglo.

Naslov u jednim nacionalnim novinama posebno joj se urezao u sjećanje.

- Nazvali su me izbjegličkim djetetom - kazala je Zadić te dodala: "Živjela sam u Austriji 25 godina, pravnica sam, imam doktorat, nisam bila ni izbjeglica ni dijete, ali shvatila sam da me moja prošlost još definira."

Nakon što se pridružila austrijskoj vladi, priča kako su je nervirale njene kolege iz Zelenih koje su isticale kako je prva muslimanska ministrica u zemlji.

- Niko vas danas ne pita jeste li protestant ili katolik. U sekularnoj državi uopće ne bi trebalo biti važno koja je vaša religija i gdje ste rođeni sve dok ste spremni raditi za svoju državu - istakla je Zadić.

Ona je, također, naglasila da je nerviraju stalne pretpostavke da je muslimanka jer je ateistkinja. Kazala je da u njenoj široj porodici ima i muslimana, i kršćana, i pravoslavaca. Također je dodala da njeni roditelji nikada nisu bili religiozni ni za vrijeme bivše Jugoslavije.

Ipak, Zadić je u razgovoru za ''NY Times'' istakla kako je svjesna svog utjecaja na djevojčice i dječake iz migrantskih porodica.

- Ne želim ih iznevjeriti, ne želim iznevjeriti Austriju - zaključila je Zadić.