Nakon što je u napadu Sjedinjenih Američkih Država ubijen general Kasim Sulejmani, Iran se zakleo na osvetu.

Nakon oštrih prijetnji, prvo pitanje koje se postavlja je kolika je iranska vojska, piše Index.hr.

Procjenjuje se kako Iran ima 523.000 aktivnog vojnog osoblja u raznim vojnim ulogama, javlja BBC, pozivajući se na Međunarodni institut za strateške studije.

Vojna sila

Prema tim podacima, tu je uključeno oko 350.000 vojnika i najmanje 150.000 pripadnika IRGC-a.

Osim toga još oko 20.000 osoblja služi u IRGC-ovim pomorskim snagama.

IRGC kontrolira i Basij, volontersku jedinicu koja može mobilizirati stotine hiljada članova.

IRGC je uspostavljen prije 40 godina kako bi se obranio islamski sistem u Iranu, a postao je velika vojna, politička i ekonomska sila.

I pored toga što imaju manje vojnika od obične vojske, smatra se da se radi o najjačoj vojnoj sili u Iranu.

Jedinice Kuds, iranska ideološka vojska koju je vodio general Sulejmani, vodile su tajne operacije u inozemstvu za IRGC. Vjeruje se da ih ima oko 5.000.

Jedinica je najprije bila poslana u Siriju, gdje je savjetovala vojnike odane Asadu i naoružane šijitske milicije. U Iraku je pak podržavala šijitski dominantnu paravojsku, javlja BBC.

Ipak, SAD tvrdi da snage Kudsa imaju veću ulogu te dodaju da daju sredstva, da treniraju te da naoružavaju i opremaju organizacije na Bliskom istoku koje je SAD označio terorističkima. To uključuje libanonski pokret Hezbollah te palestinski Islamski džihad.

Ekonomski problemi i sankcije su oslabili uvoz oružja za Iran, koji je relativno malen u usporedbi s uvozom zemalja u regiji.

Vrijednost uvoza Irana za odbranu je između 2009. i 2018. godine bio jednak 3,5 posto uvoza Saudijske Arabije u istom razdoblju, prema podacima štokholmskog Međunarodnog instituta za istraživanje mira.

Većinu oružja su pak uvezli iz Rusije, a ostatak iz Kine.

Iran ima projektile koji su ključni dio njegove vojne moći, s obzirom na relativni nedostatak zračne nadmoći u odnosu na rivale poput Izraela i Saudijske Arabije.

Kako opisuje izvještaj američkog ministarstva odbrane, Iran ima najviše projektila na Bliskom istoku. Radi se uglavnom o projektilima kratkog i srednjeg dosega. Osim toga, kaže i kako Iran testira svemirsku tehnologiju kako bi razvio interkontinentalne projektile.

Ipak, razvoj projektila dugog dometa je zaustavljen 2015. godine u sklopu obustave razvoja nuklearnog programa.

Ipak, moguće je da je razvoj nastavljen s obzirom na nesuglasice oko nuklearnog sporazuma.

U maju prošle godine SAD je na Bliski istok poslao sistem "Patriot", koji služi kao odbrana od projektila kao i od letjelica.

I pored višegodišnjih sankcija, Iran je radio na naoružanju u obliku dronova. Njegovi dronovi su korišteni u Iraku od 2016. godine, u borbama protiv SAD.

Iran je također naoružanim dronovima ušao u zračni prostor Izraela iz baze u Siriji, javlja BBC.

U junu 2019. godine je pak Iran oborio nadzorni dron SAD, tvrdeći kako je taj dron ušao u iranski zračni prostor preko Hormuškog tjesnaca.

U 2019. godine su napadi dronovima i projektilima oštetili dva ključna naftna postrojenja u Saudijskoj Arabiji. I SAD i Saudijci su okrivili Iran iako je Teheran negirao bilo kakvu umiješanost u taj incident.

Napad dronovima

Nakon velikog cyber-napada 2010. godine na iranska naftna postrojenja, Iran je počeo raditi na svojim "cyber-space" mogućnostima.

IRGC navodno ima vlastitu "cyber-komandu" koja radi na trgovačkoj i vojnoj špijunaži.

Američki izvještaji 2019. godine navode kako Iran targetira kompanije koje istražuju svemir i one koje se bave odbranom, energijom i prirodnim resursima te telekomunikacijama.

Također, "Microsoft" je 2019. godine rekao kako je grupa hakera iz Irana povezana s iranskom vladom targetirala kampanju za predsjednika SAD- i pokušala doći do profila zvaničnika američke vlade.