Rezultati lokalnih izbora jučer održanih u Mađarskoj jedan su od bolnijih šamara Viktoru Orbanu dugo unazad. Opozicija je uzela premiju - Budimpeštu, ali i najveće gradove, ostavivši premijerovom Fidesu većinu okruga u ruralnim dijelovima. 

Orban sigurno nije zadovoljan rezultatima, ali ono što mu možda još teže pada jeste činjenica da je sam pogurao opoziciju ka pobjedi.

Izmjena izbornog zakona

Dan nakon slavlja opozicije, većina analitičara tvrdi da je ključ njenog uspjeha činjenica da je ovog puta, za raziliku od lokalnih izbora 2014. i parlamentarnih 2018. godine, nastupila ujedinjena.

Konkretno, u Budimpešti iza Gergelja Karačonja (44) stale su sve opozicione stranke (MOMENTUM-DK-MSZP- PARBESZED-LMP) izuzev ultradesničara iz Jobika. Iako nisu podržali Karačonja, u Jobiku su odlučili da ne otežavaju posao opoziciji, zbog čega nisu istakli svog kandidata. To se pokazalo više nego korisnom strategijom za pobjedu u glavnom gradu Mađarske.

Na to ih je naterao sam Viktor Orban izmjenama izbornog zakona, istina još 2012. godine. Nakon ubjedljive pobjede na izborima 2010. godine, Orban je iskoristio dvotrećinsku većinu koju je osvojio u parlamentu da izmijeni izborne uvjete tako da idu njemu u korist. Tačnije, izglasana je izmjena ustava prema kojoj se građanima omogućava glasanje na izborima samo ako se unaprijed registriraju lično ili elektronskim putem.

Opozicione stranke i aktivisti tu su promjenu vidjeli kao pokušaj da se siromašniji glasači, koji nisu pristalice Fidesa, odvoje od glasačkih kutija. Opozicija je optuživala vladu da je utrla put izbornim prevarama, a jedan od najglasnijih kritičara bio je upravo Gergelj Karačonja, čovjek koji je jučer pobijedio Orbanovog kanidata u Budimpešti.

- Izdvajanjem centralnog spiska, sistem registracije birača služit će za prevaru, jer se više glasanja jedva može spriječiti - rekao je te 2012. godine Karačonja.

Opozicija je ipak pokušavala na izborima nakon 2012. godine nastupiti na više frontova, ali to nije davalo željene rezultate.

- Konačno su shvatili da, prema postojećem izbornom zakonu, fragmentirana opozicija nema šanse za pobjedu. Njihovi resursi ionako su oskudni, pa moraju sarađivati na izborima - objasnio je za "Juronjuz" Andras Bozoki, profesor političkih nauka na Centralnoevropskom univerzitetu.

Mađarska opozicija osvojila je četiri od pet najvećih gradova u toj zemlji, uz glavni kolač - Budimpeštu. Većina anketa ukazivala je na izvjesnu borbu, posebno u Budimpešti, gdje je biračko tijelo inače liberalnije. Dokaz u prilog toj tezi - na prethodnim parlamentarnim izborima opozicija je osvojila više glasova od vlasti u prijestonici. Ipak, ankete nisu bile tako blagonaklone prema opoziciji uoči samih izbora.

Pojedine su predviđale da će Orbanov kandidat Tarlos osvojiti 49 posto, a Karačonja oko 44. Konačan rezultat sasvim je drugačiji - Karačonja 50, a Tarlos 44,8 posto.

Antimigrantska politika

- Ovo je prvi korak ka promjeni Mađarske. Budimpeštu ćemo vratiti u Evropu - napisao je Karačonj na Faceboku nekoliko sati nakon što su objavljeni rezultati.

Ovaj poraz nije samo simboličan. U Budimpešti živi skoro petina stanovništva Mađarske koje broji oko deset miliona ljudi, ali glavni grad je odgovoran za više od trećine ekonomskog učinka zemlje i ima ogromnu ulogu u svim slojevima nacionalnog života.

Koliko je ovo veliki rezultat za opoziciju mađarskog premijera, pokazuje i to da je tada situacija bila obrnuta - Orbanova stranka Fides na lokalnim izborima održanim 2014. osvojila četiri od pet najvećih gradova, a opozicija samo jedan.

Ipak, uprkos gubitku Budimpešte i većih gradova, na jučerašnjim izborima Fides je osvojio više okruga uglavnom u ruralnim sredinama. Uprkos razočaravajućim rezultatima, analitičari očekuju da Orban, koji je vodio Fides do ubjedljivih pobjeda na svim parlamentarnim izborima od 2010. godine, nastavi s tvrdim stilom koji uključuje antimigrantske politike, sve veću dominaciju nad medijima i koncentraciju vlasti oko kabineta premijera, navodi "Washington Times".