Brzina i obim globalnog zatopljenja u današnje vrijeme nadmašuju sve što je dosad zabilježeno na tom području u proteklih 2.000 godina, tvrde naučnici.  

Istovremeno pokazuju da se poznati historijski događaji poput "malog ledenog doba" ne mogu usporediti s nivoom globalnog zatopljenja viđenog u proteklom stoljeću, javlja BBC.  

Istraživanje pokazuje da je trenutni nivo zatopljenja viši nego ijedan ranije zabilježen.

Naučnici kažu kako je ovo pokazatelj da mnogi od argumenata koje su ranije koristili klimatski skeptici više ne vrijede.  

Klimatska historija svijeta

Naučnici dijele klimatsku historiju svijeta iz posljednjih nekoliko stoljeća u nekoliko velikih era, od "toplog rimskog razdoblja", koje je trajalo od 250. do 400. godine naše ere, kada je vrijeme diljem Evrope bilo neobično toplo, do "malog ledenog doba" i opadanja temperatura od 14. stoljeća.  

Neki su ove događaje smatrali dokazima da se svijet zagrijavao i hladio u više navrata kroz stoljeća te da je zatopljenje prisutno od Industrijske revolucije samo dio tog procesa i nije razlog za brigu.

Nova istraživanja su pak ozbiljno uzdrmala valjanost ove teze.

Naučni timovi rekonstruirali su klimatske uvjete od posljednjih 2.000 godina koristeći se pokazateljima klimatskih promjena poput godova, koralja i jezerskih taloga. Došli su do zaključka da se ništa od navedenog nije dogodilo na globalnom nivou.  

Također su ustvrdili da je "malo ledeno doba" bilo najjače na području Tihog okeana u 15. stoljeću, a u Evropi u 17. stoljeću.

Ranija razdoblja velikog porasta ili pada temperatura nikad nisu zahvatila više od polovine zemaljske kugle u isto vrijeme.

Toplo srednjovjekovno razdoblje koje je trajalo od 950. do 1250. nije zahvatilo više od 40 posto Zemljine površine.

Ljudsko djelovanje uzrok dosad neviđenih promjena

Današnje zatopljenje prisutno je u pak u ogromnoj većini našeg planeta.

- Najtoplije razdoblje bilo je u 20. stoljeću i zahvatilo je 98 posto planete - stoji u jednome od izvješća.

Ovo pruža konkretne dokaze da je globalno zatopljenje uzrokovano ljudskim djelovanjem izazvao nikad ranije viđene promjene ne samo u porastu temperatura, već i u njegovom prostornom razmještaju u proteklih 2.000 godina.

Naučnici tvrde da su u razdobljima prije moderne industrijske ere glavni uzrok zatopljenja bili vulkani te da nema dokaza o ikakvom utjecaju zračenja Sunca na temperature na Zemlji.  

Trenutno razdoblje nadmašuje prirodnu varijabilnost, tvrde naučnici.

- Iz instrumentalnih podataka, a isto tako i rekonstrukcija vidimo da nivo zatopljenja u novije vrijeme nadmašuje isti uzrokovan prirodnim faktorima - tvrdi dr. Raphael Neukom s Univerziteta u Bernu.

Iako cilj istraživanja nije bio dokazati da je glavni uzrok današnjeg zatopljenja ljudsko djelovanje, njegovi pronalasci bez sumnje pokazuju da je to ovdje slučaj.

- U istraživanju se nismo bazirali na pronalasku uzroka globalnog zatopljenja, budući da smo to uradili mnogo puta i dokazi uvijek pokazuju da je riječ o djelovanju čovjeka na klimu - tvrdi dr. Neukom.

Mišljenja drugih naučnika

Drugi naučnici nisu krili svoju impresioniranost kvalitetom novih studija.

- Napravili su istraživanje širom planete koristeći više od 700 izvora iz posljednjih 2.000 godina, koristili su se koraljima, jezerima i instrumentalnim podacima - izjavila je prof. Danijela Šmit (Schmidt) sa Univerziteta u Bristolu.

Istraživanje je objavljeno u časopisima ''Nature'' i ''Nature Geoscience''.

U Evropi padaju apsolutni temperaturni rekordi

Apsolutni temperaturni rekordi srušeni su jučer u Belgiji i u Holandiji, a danas se u zapadnoj Evropi pritisnutoj žegom očekuje daljnji porast temperature.

Na jugu Holandije izmjereno je 38,8 Celzijevih stepeni, što je najviše dosad. Posljednji rekord zabilježen 1944. bio je 38,6 stepeni, objavio je holandski Kraljevski meteorološki zavod (KNMI).

I u Belgiji, gdje je zbog vrućine prvi put oglašen crveni alarm, srušen je rekord s 38,9 Celzijevih stepeni izmjerenih u Kleine-Brogelu, na sjeveroistoku zemlje, što je "najviše od početka mjerenja 1833.".

Najgore tek dolazi

No najgore tek dolazi jer meteorolozi najavljuju porast temperature do petka. Pariz će u četvrtak, najvjerovatnije, premašiti rekord iz 1947. kada je izmjereno 40,4 sepena.

U Francuskoj je narandžasti alarm, oglašen za velik dio teritorija, povišen u narandžasti na sjeveru zemlje, pa tako i u prijestonici.

- Ovo je prvi put da toplinski val zahvata sjever naše zemlje gdje stanovnici nisu navikli na takvu vrućinu - istakla je ministrica zdravstva Agnes Buzin.