U 10 zemalja koje su se prije 15 godina pridružile Evropskoj uniji iz evropskih strukturnih i investicijskih fondova uložno je 365 milijardi eura, a neke od njih skoro su dostigle razvojni prosjek EU, objavila je u utorak Evropska komisija, prenosi Net.hr.
Prije 15 godina, 1. maja 2014. godine 10 zemalja srednje i istočne Evrope pridružilo se Evropskoj uniji – Kipar, Češka, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Poljska, Slovačka i Slovenija.
Prema podacima Evropske komisije, u razdoblju od 2004. do 2020. godine iz evropskih strukturnih i investicijskih fondova u 10 novih članica investirano je 365,2 milijarde eura, što predstavlja 2,6 posto njihovog BDP-a svake godine.
Od 2003. do 2017. godine BDP po glavi stanovnika u 10 zemalja članica narastao je 84 posto. U proteklih 15 godina BDP im je rastao po prosječnoj stopi od 3,3 posto godišnje.
U Poljsku, najveću od novih članica, investirano je iz evropskih strukturnih i investicijskih fondova 175 milijardi eura u razdoblju od 2004. do 2020. godine, BDP po glavi stanovnika u Poljskoj od 2003. do 2018. porastao je za 100 posto, otvoreno je 2,6 miliona novih radnih mjesta.
Komisija navodi da je u proteklom razdoblju u tih 10 zemalja evropskim novcem izgrađeno ili obnovljeno 24.400 kilometara cesta, 3.400 kilometara željezničkih pruga, 11,4 miliona ljudi je dobilo pristup boljoj vodovodnoj i kanalizacijskoj mreži, 9,6 miliona ljudi dobilo je pristup širokopojasnom internetu.
- Proširenje donosi korist svima. Širenjem jedinstvenog tržišta otvorena su nova tržišta za kompanije iz dotadašnjih članica EU i iz novih članica. S višim dohotkom u novim članicama zahvaljujući investicijama iz EU, poboljšane su trgovačke i investicijske mogućnosti u cijeloj Uniji - navode iz Komisije.
Evropske investicije u novim članicama pridonose stvaranju radnih mjesta i rastu u drugim članicama i izravno kada neka firmi dobije posao u drugoj članica na projektu koji se finansira iz evropskih fondova.
- Odluka o primanju 10 novih evropskih zemalja bio je veliki trenutak za naš kontinent i za historiju. Pristupanje zemalja srednje i istočne Evrope te hrabrost njihovih naroda u pripremi za pristupanje omogućili su pomirenje geografije našeg kontinenta s njegovom historijom. Ostajem i dalje gorljivi pristalica proširenja - rekao je predsjednik Komisije Žan-klod Junker (Jean-Claude Juncker).
U srijedu će se u Varšavi povodom obilježavanja 15. godišnjice velikog proširenja održati samit na kojem će se okupiti šefovi država ili vlada 10 zemalja koje su ušle 2004. Bugarske i Rumunije koje su ušle 2007. te Hrvatske 2013. godine.
