Grenlandska ledena ploča sadrži količinu vode dovoljnu da razinu svih mora i okeana podigne za sedam metara, a nova studija pokazuje da se topi brzinom nezabilježenom hiljadama godina, piše Dru Kan (Drew Kann) za CNN
Naučni časopis "Nature" prije nekoliko je dana objavio studiju koja pokazuje da se led na Grenlandu u posljednje dvije decenije počeo ubrzano otapati nakon što je bio relativno stabilan od početka industrijske revolucije sredinom 19. stoljeća. Danas se grenlandska ledena ploča topi 50 posto brže nego u predindustrijsko doba i 33 posto brže nego tokom 20. stoljeća, smatraju naučnici
- Uspjeli smo dokazati da se ledena ploča na Grenlandu danas topi nezabilježenom brzinom, što znači da nam je potpuno nepoznanica što se može događati u budućnosti - rekla je Sarah Das, naučnica s Okeanografskog instituta "Woods Hole" i koautorica studije.
Da bi spoznali kojom se brzinom topi led danas u usporedbi s prošlim razdobljima, naučnici su za vađenje uzoraka koristili bušilice veličine stupova za semafore. Uzorci su skupljani s lokacije 1828 metara iznad mora, što je omogućilo bolji uvid u topljenje leda tokom prošlih stoljeća.
Opasnost za milione osoba koje žive uz obale
U svjetlu oktobarskog izvještaja UN-ova Međuvladinog panela o klimatskim promjenama koji je upozorio da čovječanstvo ima tek desetak godina da izbjegne klimatsku katastrofu, ova studija donosi još loših vijesti za naš planet, posebice za milione osoba koje žive uz obale. Otapanje grenlandskog leda pridonosi porastu morske razine više nego bilo koji drugi faktor.
Zbog toga su obalni gradovi i naselja u opasnosti. Osam od deset najvećih gradova svijeta smješteno je uz more, a gotovo 50 posto globalne populacije živi u područjima osjetljivim na podizanje razine mora. Studija također pokazuje da je topljenje leda na Grenlandu ponajprije uzrokovano ljetnom toplinom, pa i najmanji porast temperature može uzrokovati eksponencijalni porast otapanja leda.
- Budući da se Zemljina atmosfera i dalje zagrijava, otapanje će uskoro biti brže nego porast temperature - objašnjava Luk Trasel (Luke Trusel), docent na Univerzitetu "Rowan" i koautor studije.
Nepovratno nestajanje
Trasel kaže kako u naučnoj zajednici trenutno prevladava mišljenje da postoji temperaturna granica nakon koje oporavak leda na Grenlandu i Antarktici više neće biti moguć. Zasad se ne zna tačno o kojem s limitu radi, ali očito je da prosječne temperature na Zemlji rastu i da se led topi sve brže.
- Kad ledeni pokrov dosegne tu granicu, počet će njegovo nepovratno nestajanje. Dakle, posljedice onoga što smo radili i što radimo danas, osjećat će se hiljadama godina u budućnosti - kaže Trasel.
Sarah Das naglašava da se klimatska znanost često fokusira na posljedice zagrijavanja u budućnosti, a nove spoznaje ukazuju na to da se klima već danas umnogome promijenila.
- Klimatske promjene, bilo na Grenlandu, bilo u nečijem dvorištu, već su stigle, već se događaju i već utječu na ljude. Klimatske promjene nisu nešto što nas čeka u budućnosti, ova studija to jasno pokazuje - zaključila je Sarah Das.
