Biodiverzitet na zemlji u posljednjih nekoliko desetljeća prolazi kroz stalno, gotovo kataklizmičko uništenje. Od 1970. do 2014. ono je rezultiralo smanjenjem populacije divljih životinjskih vrsta čak 60 posto, novi su podaci Svjetskoga fonda za zaštitu prirode (WWF).
Za potrebe izvještaja pod nazivom "Živi planet" (Living Planet Report), koji je WWF izradio u saradnji s Londonskim zoološkim društvom, stručnjaci su širom svijeta pratili i prikupljali podatke o oko 4.000 različitih vrsta ptica, riba, sisavaca, vodozemaca i gmazova.
Direktor WWF-a Marko Lambertini je povodom objavljivanja izvještaja kazao kako očuvanje prirode treba shvatiti u puno širem kontekstu i ne svoditi ga samo na zaštitu ugroženih životinjskih vrsta, poput pandi, tigrova ili kitova.
- Nema perspektive zdrave budućnosti za ljude koji žive na planeti s nestalnom i poremećenom klimom, s iscrpljenim okeanima, uništenim tlom i opustošenim šumama, na planetu gotovo u potpunosti lišenom biodiverziteta - upozorio je Lambertini.
Nestanak faune evidentan je na cijeloj planeti, a neki su njegovi dijelovi posebno ugroženi, poput tropskog pojasa.
U prethodnom, desetom izvještaju "Živog planeta" evidentirano je smanjenje populacije divljih životinja 58 posto, a u ovogodišnjem naučnici upozoravaju na to da se stanje pogoršalo i da se populacija divljih životinja smanjila 60 posto.
U posljednje 44 godine na području Južne Amerike i Kariba zabilježeno je "zastrašujuće" smanjenje životinjske populacije od čak 89 posto, stoji u dokumentu.
U istom je razdoblju nestalo oko 23 posto faune Sjeverne Amerike i Grenlanda, a na području Evrope, Sjeverne Afrike i Bliskog istoka 31 posto.
Na smanjenje biodiverziteta danas najviše utječu pretjerano iskorištavanje Zemljinih resursa te poljoprivreda, a oba su faktora posljedice povećanih potreba i potrošnje ljudi koji je nastanjuju.
Smanjenju divlje populacije pridonose smanjenje prirodnog staništa, zagađenje i klimatske promjene. Biodiverzitet je od temeljnog značaja za zdravlje ljudi, blagostanje, prehranu i sigurnost općenito, kao i za stabilnost ekonomskih i političkih sistema diljem svijeta, stoji u izvještaju WWF-a.
- Svijet bi trebao prihvatiti novi globalni sporazum koji će se odnositi na prirodu i ljude, na način na koji je prihvaćen dogovor o klimatskim promjenama u Parizu 2015. - smatra Lambertini.
-
Mi smo možda posljednja generacija koja može poduzeti konkretne korake i preokrenuti ovakav negativan trend. Razdoblje do 2020. godine predstavlja odlučujući trenutak u ljudskoj historiji - stoji u izvještaju.
Izvještaj "The Living Planeta" objavljuje se svake dvije godine, a svrha mu je omogućiti pregled stanja životinjskog svijeta na Zemlji.