Izdiže se kao leteći tanjir na vrhu bugarske planine. Buzludža je brutalistički betonski spomenik podignut prije 40 godina u slavu komunizma.
Neobična kružna zgrada već je dvije decenije prepuštena propadanju i vandalizmu pošto Bugarska nastoji zaboraviti svoju komunističku prošlost.
Međutim, zapadni stručnjaci su drugačijeg mišljenja.
Struktura visoka 70 metara napravljena je od 70.000 tona betona, 3.000 tona armiranog čelika, 40 tona stakla i izgleda kao da lebdi na 1.440 metara nadmorske visine u središtu Bugarske.
Unutra je 40 metara široka svečana dvorana u koju stane 400 ljudi. Od poda do krova bila je prekrivena mozaikom koji prikazuje historiju bugarske komunističke partije.
Otvoreno 1981. godine, nakon pada željezne zavjese, ovo zdanje je ispražnjeno i prepušteno zubu vremena.
Posljednjih godina samo se najpustolovniji strani turisti odlučuju posjetiti izolirani spomenik, što je mjesne vlasti nagnalo da ga zaključaju kako bi spriječili bilo kakve nesreće.
Bez obzira na to, stručnjaci iz organizacije za kulturno nasljeđe "Evropa Nostra" pozivaju bugarske vlasti da spase ono što smatraju "remek-djelom arhitekture, inžinjerstva i umjetnosti".
Tokom hladnog rata bugarski su komunisti tvrdili da se crvena zvijezda na vrhu tornja može vidjeti iz Rumunije na sjeveru i Grčke na jugu.
- Sa svojim brutalističkim stilom, to je izvorno arhitektonsko postignuće 20. stoljeća - kaže Loran Levi-Štraus (Laurent Levi-Strauss), čelnik Evrope Nostre i bivši dužnosnik UNESCO-a.
Za britanskog arhitekta Grahama Bela (Grahama Bella), Buzludža je nevjerovatna građevina, vrlo dojmljiva i sada mnogo tužna.
- Spomenik je dio evropskog kulturnog nasljeđa, a većina Evrope ne zna da postoji - kaže Bel.
U Evropi Nostri uvjereni su da se zdanje može i mora spasiti. Traže hitnu akciju da se zaustavi propadanje i da se proglasi zaštićenim nacionalnim spomenikom što bi omogućilo korištenje EU fondova za obnovu.
- Dobro je da Evropa mari jer Bugarska očigledno nema sluha - kaže autor spomenika, 89-godišnji arhitekt Georgi Stoilov.
