Pandemija neke nove mutirane gripe, koja bi se prenosila zrakom, mogla bi ubiti oko 150 miliona ljudi, upozoravaju australski naučnici.

Oni predviđaju da će ta pandemija biti soj različitih spojeva, oslonjenih na ptičiju gripu, da će biti prenošena s čovjeka na čovjeka te da će se svijetom širiti brzo posredstvom aviosaobraćaja.

Sto godina nakon izbijanja španske gripe (španske groznice), naučnici procjenjuju da su naučene lekcije iz najsmrtonosnije pandemije u historiji, ali da svijet još nije spreman za novog "globalnog ubicu".

Oni posebno upozoravaju da bi sve veća otpornost na antibiotike i sve jače klimatske promjene mogle zakomplicirati neku buduću pandemiju.

Globalna populacija je sve starija, mnogi imaju hronične bolesti, uključujući gojaznost i dijabetes, napominju naučnici sa Instituta za infekcije i imunitet Univerziteta u Melburnu.

Oni su analizirali podatke o španskoj gripi, koja je 1918. godine harala svijetom, ali i kasnije pandemije - azijsku 1957., hongkonšku 1968. i svinjsku 2009. godine.

Španska gripa je, najvjerovatnije, buknula među američkim vojnicima. Ubila je veliki broj vojnika i mladih.

Iste godine, svijet se borio s ekonomskim posljedicama Prvog svjetskog rata i virus je, zbog neuhranjenosti populacije, bio više smrtonosan.

Potencijalna nova pandemija danas bi se širila u razvijenim zemljama, među populacijom koja se teško nosi s prekobrojnim kilogramima i rekordnim stopama dijabetesa.

- Iz "svinjske" pandemije, iz 2009. godine, znamo da će ljudi sa određenim bolestima, poput gojaznosti i dijabetesa, biti hospitalizirani ili umrijeti od posljedica gripe - navode naučnici.

U slučaju nove pandemije gripe svijet bi bio suočen s "dvostrukim teretom" zbog neuhranjenosti populacije u siromašnim zemljama i gojaznosti u bogatim.

Globalno zagrijavanje utjecalo bi na druge načine u slučaju pandemije.

Klimatske promjene mogu uzrokovati promjenu migracionih puteva ptica i tako prenijeti pandemijske viruse na nove lokacije, te potencijalno na više ptičijih vrsta.

Sa španskom gripom bolje su se nosili stariji ljudi, jer su uspjeli da steknu imunitet ranijim infekcijama.

Većina umrlih 1918. godine, otprilike 50 miliona, podlegla je zbog sekundarnih bakterijskih infekcija.

Te probleme su kasnije sanirali antibiotici. Ali, danas su mnoge bakterije postale imune na lijekove.

Na taj način, raste rizik prema kojem će ljudi u idućoj pandemiji opet umirati zbog sekundarnih infekcija, upozoravaju naučnici.

Njih posebno brine soj ptičije gripe H7N9, koji ubija oko 40 posto zaraženih ljudi. Taj virus, za sada, ne može prijeći s čovjeka na čovjeka, navode naučni portali.

Iako je današnji svijet, s više od sedam milijardi ljudi, megagradovima i putničkim aviosaobraćajem, drugačiji nego u doba španske gripe, prije jednog stoljeća, naučnici smatraju da je opasnost od pandemije i dalje velika.