Na proljeće 2020., dok Hrvatska bude predsjedavala Vijećem Evropske unije, osim borbenih aviona F-16 "Barak", za koje Vlada RH najavljuje da će početi čuvati hrvatsko nebo, i uklonjenih graničnih kontrola prema ostalim državama članicama EU, što Vlada također najavljuje u sklopu ambicioznog plana da Hrvatska 2020. uđe u šengensku zonu, mogla bi se pojaviti još jedna velika novost – evropska granična straža koja čuva hrvatske granice, koje su istodobno i vanjske granice Evropske unije.
Upravo takvu ideju, osnivanje evropske granične i obalne straže s 10.000 naoružanih pripadnika spremnih za razmještaj po vanjskim granicama, ali i s ovlastima da djeluju u trećim zemljama izvan EU, ako im to te zemlje dopuste (dakle, zemlje poput Srbije, Crne Gore ili BiH), sprema se iznijeti predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker (Jean-Claude Juncker) u sutrašnjem govoru o stanju Unije pred Evropskim parlamentom u Strazburu.
Kako se neslužbeno doznaje u Briselu, Junker želi da ti evropski graničari budu spremni za početak rada 2020. godine, što je ubrzani rok u odnosu na sve planove koji su se dosad spominjali kad je bila riječ o takvoj ideji. Trenutno ne postoje evropski graničari, nego svaka država članica ima svoju graničnu stražu, a evropski propisi dopuštaju da se maksimalno 1.500 nacionalnih graničara mobilizira i uputi na neku zajedničku, evropsku zadaću. U budućnosti bi, međutim, postojala evropska granična straža s 10.000 ljudi, a i ovlasti bi joj bile puno veće, a njeno raspoređivanje puno brže i učestalije. Ti novi evropski graničari imali bi ovlasti i da sprečavaju neovlaštene prelaske migranata iz jedne države članice EU u drugu te da vraćaju odbijene tražitelje azila u zemlje izvan EU iz kojih su došli.
Novi ustroj evropske granične straže trebao bi formalno biti predstavljen sljedeću sedmicu na sastanku u Beču, nakon čega će uslijediti rasprava o prijedlogu izmjene postojeće uredbe, čime bi se broj policajaca povećao s 1500 na 10.000.
Prođe li prijedlog, povećat će se broj policajaca s kojima će pojedina zemlja sudjelovati u radu evropske granične straže.
Hrvatska zasad ima obavezu učestvovati sa 65 službenika granične policije te njih još 25 za povratak. Sada evropske granične policijske snage rade tako da se stavljaju na raspolaganje Frontexu u roku od pet radnih dana nakon što izvršni direktor Frontexa i država članica EU, koja traži pomoć, usaglase operativni plan.
Kad je riječ o trećim zemljama, koje nisu članice EU, Frontex je s njima sklapao posebne sporazume kako bi im mogao pomoći, a istodobno smanjiti pritisak na vanjske granice Evropske unije.
Tako su već Albanija i Makedonija parafirale nacrt sporazuma za operativnu saradnju s Frontexom, a nacrt sporazuma s Crnom Gorom usaglašen je na tehničkom nivou, sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom pregovori su u toku.
- Nismo tražili pomoć, Hrvatska nije tražila pomoć evropskih policijskih snaga u zaštiti granice, a prema svemu sudeći, to i ne kani učiniti jer – kako kaže ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović – s eventualnim problemima na granici kadri smo se sami nositi.
