Politička bomba koju je bacio Majkl Kohen (Michael Cohen) nakon što je priznao da je platio šutnju dviju žena prije predsjedničkih izbora 2016. godine ponovo je raspirila priče o mogućem opozivu američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump). 

Iznenađujuće priznanje dogodilo se istog dana, u utorak, kada je bivši Trampov šef kampanje Pol Manafort (Paul) proglašen krivim za porezne i bankarske prevare. 

Glasovi o ''impeachmentu'' odnosno opozivu predsjednika Trampa množe se još od optužbe da je lično tražio od direktora FBI-ja Džejmsa Komeja (James Comey) da obustavi istragu o vezama Majkla Flina (Michael Flynn) s Rusijom. Bivši Trampov savjetnik za nacionalnu sigurnost Majkl Flin 2017. godine je optužen u istrazi o navodnoj umiješanosti Rusije u američke predsjedničke izbore prije dvije godine, nakon što je krajem 2017. priznao krivnju za davanje lažnog iskaza FBI-ju vezano za razgovor s ruskim ambasadorom. Kohen navodno ima informacije koje bi mogle dokazati Trampovu rusku vezu i tako mu dobrano zaljuljati predsjedničku stolicu.

Kohenovo priznanje u utorak implicira da je Tramp lično upleten u nezakonite radnje. Bivši Trampov advokat priznao je da je isplatio 130.000 i 150.000 dolara dvjema ženama koje su tvrdile da su bile u vezi s Donaldom Trampom u zamjenu za njihovu šutnju, i to ''na zahtjev kandidata''. Cilj je bio izbjeći širenje informacija ''koje bi nanijele štetu kandidatu''.

Pravni stručnjaci se spore oko toga u kojem slučaju američki predsjednik može biti procesuiran. No, ako mu i ne može biti suđeno, može biti opozvan s funkcije.

Koja je procedura za postupak impeachmenta

Američki ustav nudi široku lepezu prestupa koji mogu voditi do opoziva s funkcije: izdaja, podmićivanje ili drugi teški prestupi i prekršaji. Opoziv predsjednika vrsta je zakona koji može predložiti bilo koji član Kongresa kao zadnju mjeru za ''otpuštanje'' predsjednika te se može predložiti na stranici državne uprave.

Postupak opoziva ne znači da će u konačnici predsjednik biti opozvan s funkcije. Procedura je praktički slična usvajanju bilo kojeg zakona. Prvo većina u predstavničkom domu Kongresa – 218 od 435 članova – mora prihvatiti članke po kojima se provodi opoziv, a koji su ranije usuglašeni i odobreni na nadležnom odboru. Slijedom toga, trenutni sastav Kongresa ide u prilog Trampu: republikanci drže 238 mjesta dok demokrati imaju tek 193 mjesta.

Četiri mjesta su prazna. To znači da 25 republikanaca mora promijeniti stranu i biti uvjereno da glasa za opoziv Trampa, što se čini malo vjerovatnim scenarijem. Ipak, ako bi se pokretanje procesa odgađalo do izbora u novembru i ako tada demokrati preuzmu Kongres, situacija bi se mogla promijeniti, posebno ako se u tom vremenu nastave množiti dokazi i optužbe.

Ako opoziv prođe Kongres, proces ide dalje u Senat, u koji predsjednik ide na svojevrsno saslušanje. U stočlanom Senatu potrebna je dvotrećinska većina da bi se dovršio proces i predsjednik izbacio iz Bijele kuće, što je, također, malo vjerovatno.

U historiji je samo protiv dva predsjednika pokrenut proces opoziva i nijedan nije uspio.

Endru Džonson (Andrew Johnson) je 1868. godine, u vremenu neposredno nakon Američkog građanskog rata, bio prvi američki šef države protiv kojeg je pokrenut opoziv. Stavljalo mu se na teret da je pokušao smijeniti Edvina Stantona (Edwin), državnog tajnika za rat, bez prethodne dozvole Kongresa. Opoziv je prošao u Senat te je nedostajao tek jedan glas da se smijeni. Drugi je bio, naravno, Bil Klinton (Bill Clinton), a nakon skandala vezanog uz Moniku Levinski (Monica Lewinsky) optužen je zbog krivokletstva i ometanja pravde. Pred Senatom je oslobođen optužbi i nastavio je voditi zemlju. Ričard Nikson (Richard Nixon) bio je jedini američki predsjednik koji je u historiji podnio ostavku. Da to nije napravio, svi vjeruju da bi zbog svoje uloge u skandalu ''Watergate'' bio opozvan.

Ako Tramp bude opozvan i uklonjen s funkcije, dužnost predsjednika će do idućih izbora preuzeti potpredsjednik Majk Pens (Mike Pence).