Objavljena je strateška studija Stejt departmenta prema Evropi, kao i strategija politike prema Balkanu.

Pomoćnik američkog državnog tužilaštva za Evropu i Euroaziju Ves Mičel (Wess Mitchell) objavio je dugoočekivanu strategiju SAD prema Evropi u kojoj se našlo mjesta i za politku prema zapadnom Balkanu.

Mičel je strategiju iznio u vašingtonskoj konzervativnoj zakladi Heritage. Donosimo nekoliko dijelova te strategije:

U strateškoj studiji Stejt fepartmnenta navodi su da su danas SAD i Evropa suočene s izazovima za koje je malo ko pomislio da će do njih doći nakon ključnih zbivanja 1989. godine.

Kritična polazišta po strategiju američke nacionalne sigurnosti i odbrane jeste činjenica da se svijet kreće ka dugotrajnom natjecanju velikih sila za koje je Zapad, kolektivno govoreći – slabo pripremljen.

- Naše prilagođavanje novoj eri središnja je zadaća današnje američke vanjske politike - naglasio je Ves Mičel.

Ruska agresija

Posljednjih godina Moskva je ponovno i nasilno iscrtala granice Istočne Evrope. Zastrašivani su i napadani susjedi, pokrenuta je internetska kampanja dezinformiranja protiv Zapada, a na svojim zapadnim granicama Rusija je nagomilala vojsku.

Državni savjetnik Majk Pompeo (Mike) je prije nekoliko dana rekao da je “rusko agresivno ponašanje bilo dopušteno zbog dugogodišnje blage politike prema agresiji. To je vrijeme sada završeno. Želimo imati bolje odnose s Moskvom, ali nećemo zbog toga žrtvovati naša načela i naše prijatelje. Jasni su na izazovi s kojim se sučeljavamo kao i sve veća cijena ruske agresije. Nadamo se da će predsjednik Putin izabrati drugi put umjesto ovoga kojim se sada kreće.”

Uporedo s političkim aktivnostima SAD jačaju samoobranu zemalja koji su pod izravnom ruskom vojnom prijetnjom, prije svega Ukrajine i Gruzije. Vašington je ukinuo restrikcije prethodne administracije oko vojne pomoći te je pomognuto objema zemljama da nabave prijeko potrebano obrambeno naoružanje.

- U sjevernom dijelu središnje Evrope, SAD sarađuju s Poljskom i baltičkim zemljama na izgradnji jačih vojnih kapaciteta radi odvraćanja Rusije od eventualne agresije na te zemlje. U srednjoj Evropi radimo na borbi protiv korupcije, protiv ruske politike širenja dezinfomacija te na izgradnji građanskog društva."

Zapadni Balkan i južne evropske granice

- Na Balkanu jačamo pomoć u borbi protiv ruskog utjecaja te usko sarađujemo s Evropskom unijom na jačanju stabilnosti. Naši timovi upravo na terenu Metju Palmer (Matthew Palmer), zajedno s Evropskom unijom i ključnim evropskim partnerima, rade na problemima Srbije i Kosova, u Bosni i Hercegovini, te na rješavanju makedonsko-grčkog spora oko imena. I na Balkanu, kao svugdje u svijetu, veličina i dubina američko-evropske saradnje pokazuje kako transatlanski odnosi mogu pomoći u izazovima koji su iznimno stvarni i sveopći - navodi se u strateškom dokumentu američke vlade.

Naglašava se da kroz cijelu ovu regiju, od Baltika do Crnog mora, SAD stalno napreduju u pružanju potpore energetskoj infrastrukturi kroz projekte poput otoka Krka ili BRUA plinovoda kako bi uvjerili “prijatelje da imaju druge opcije, a ne samo ruski plin”.

SAD moraju stabilizirati evropske južne granice – mediteranski bazen i primorje, ističe se u strategiji u kojoj se prvi put u posljednjih nekoliko desetljeća obraća pažnjana evropski jug.

- Bili smo spori u shvaćanju da na jug treba gledati kroz strategiju, dijelom zato što su problemi na evropskom istoku bili prepoznatljiviji za nas jer su bili strateške naravi, ali dijelom i zbog toga što najveće probleme na jugu poistovjećujemo s domaćim politikama. Na protuterorizam se u Evropi, sve donedavno, gledalo kao na političko pitanje, a migracije su prvenstveno izazivale političku i humanitarnu brigu. No posljednja zbivanja su ukazala da razvoj događaja na jugu Evrope može isto tako dramatično utjecati na strešku stabilnost Evrope. Opseg migranstkih dolazaka uzrokovao je valove političke nestabilnosti u samom srcu Evrope: Brexit, njemački izbori, strani teroristički borci na Balkanu, jačanje populizma – ni jedan od ovih problema ne mogu se u potpunosti razumjeti ako se ne uzme u obzir migracijska kriza”.

SAD ne zaboravljaju problem borbe protiv terorizma, a Stejt department napominje da ISIL i nasljednici mogu napasti veće gradove ne samo u Evropi nego i u Americi odakle mogu doći s neke evropske zračne luke. Za Ameriku je širanje iranskog utjecaja od Levanta do Mediterana i Perzijskog zaljeva toliko značajno da će odrediti sigurnosnu politiku zapadnih zemalja u idućih nekoliko godina uz predviđanje da će Evropa osjetiti izravnije učinke iranskih aktivnosti prije SAD.

- Rusija je aktivna na Mediteranu – ne samo zbog tradicionalnog prisustva ruske mornarice, nego i zbog pomaganja, koje je od životnog značaja, za režim Bashara al-Assada u Siriji, pomaganju širenja iranskog utjecaja te što komplicira situaciju s migrantima u Evropi. Zbog svega navedenog moramo južne granice Evrope ozbijnije shvaćati i trebamo skrenuti punu pozornost NATO saveza na južni sektor (što će biti glavni fokus na dolazećem samitu) - navodi se u najnovijoj strategiji američkog Državnog savjetništva za Evropu.

Sidro stabilnosti

Mičel je rekao da SAD planiraju dugotrajno strateško prisustvo u Istočnom Mediteranu.

- Pripremamo Grčku da bude sidro stabilnosti za istočni Mediteran i zapadni Balkan – dodao je.

Poruka iz Vašingtona glasi: ”Ne moramo se uvijek slagati, ali moramo zajedno raditi. Samo uz saradnju s NATO savezom i Evropskom Unijom možemo uspjeti. SAD su posvećene tome da rade zajedno s Evropom na umanjivanju međusobnih razlika. Istodobno zajedno radimo na borbi protiv terorizma, u Siriji, Ukrajini, na ruskim sankcijama, pitanju Sjeverne Koreje, Venecuele i zapadnog Balkana - rekao je Ves Mičel, pomoćnik američkog državnog tajnika za Evropu i Euroaziju na predstavljaju strategije SAD za taj dio svijeta.